Srećko Albini (rođen: Felix Albini) (Županja, 10. 12. 1869 - Zagreb, 18. 4. 1933), znameniti austro-ugarski i jugoslavenski kompozitor i dirigent.

Srećko Albini
RođenjeFelix Albini
(1869-12-10)10. 12. 1869.
Županja, Austro-Ugarska
Smrt18. 4. 1933. (dob: 63)
Zagreb, Kraljevina Jugoslavija
PočivališteMirogoj
NacionalnostJugoslaven
EtnicitetŽidov
DržavljanstvoKraljevina Jugoslavija
Zanimanjekompozitor
Suprug/aJosefina (Malli) Albini
DjecaAlfred Albini

Biografija

uredi

Srećko Albini je rođen u Županji 10. 12. 1869 godine u židovskoj obitelji.[1] Gimnaziju i trgovačku školu polazio je u Grazu i Beču. Za boravka u Beču, od 1902 do 1909, posvetio se skladateljskom radu. Karijeru je započeo kao dirigent Gradskoga kazališta u Grazu. Bio je direktor zagrebačke "Opere", te je pod njegovim vodstvom uz angažman novih snaga bio proširen repertoar. Bio je vrstan je organizator, te su se u njegovo vrijeme izvodili niz novih naslova klasičnoga repertoara i nova djela hrvatskih autora. U zagrebačkoj Operi djelovao je kao dirigent od 1895 do 1902, te direktor od 1909 do 1919 godine. Utemeljio je "Autoru centralu" koja je zastupala domaće i inozemne skladatelje te neke dramske pisce. Kao skladatelj najviše je bio poznat po operetama s kojima je nastavio Zajčevu tradiciju. Skladao je u duhu bečke klasične operete i francuskih glazbenih vodvilja, a u neka djela je unio i elemente nacionalne glazbe Hrvatske, posebno slavonske motive u opereti Barun Trenk. U Zagrebu je vodio autorskopravno zastupništvo, ravnao simfonijskim koncertima, aktivno sudjelovao u radu "Matice hrvatskih kazališnih dobrovoljaca" kao predsjednik od 1926, te je bio i jedan od osnivača "Društva prijatelja kazališta".[2]

Djela

uredi
  • Karišik za mješoviti zbor iz opere Maričon - Zagreb, (1903)
  • Barcarole aus der Operette Der Nabob - Beč, (1906)
  • Baron Trenck - Beč, (1908)
  • Die Barfusstänzerin - Leipzig, (1909)
  • Pjesme - Zagreb, (1917)
  • Die Kleine Baronesse - Beč, (1928)
  • Davno … Pjesma Lidije iz II čina operete »Barun Trenk« - Zagreb, (1932)
  • Ej, kod nas vam u Indiji, kuplet - Zagreb
  • Maričon - Zagreb, Beč
  • Na Plitvička jezera - Zagreb
  • Oproštaj - Beč
  • Zwei Walzer für das Pianoforte - Graz

Reference

uredi
  1. Ožegović, Nina (14. 2. 2012). Simbol tragedije Židova u Hrvatskoj. Nacional. Arhivirano iz originala na 1. 7. 2012. Preuzeto 26. 7. 2014
  2. Albini, Srećko. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Preuzeto 26. 7. 2014

Vanjske veze

uredi