Ribnica (utvrda)

Ribnica (turski: Depedöğen = Ispod brda) je srednjovjekovna utvrda u Podgorici na ušću rijeke Ribnice u Moraču, u kojoj je rođen Stefan Nemanja.
Depedöğen | |
---|---|
Zemlja | ![]() |
Civilizacija | Osmansko Carstvo |
Ribnica na karti Crne Gore | |
Period postojanja | 15. - 19. vijek |
Koordinate: 42°26′N 19°15′E / 42.433°N 19.250°E |
U nauci su podijeljena mišljenja o tome kako se prvobitno zvalo naselje ili stanica na rimskom putu Skodra (Skadar) – Anderba na mjestu današnje Podgorice, Birziminium ili Alata . Najstariji pomen mjesta je oko 300. godine, i u Pojtingerovoj tabli iz 6. vijeka. U 19. vijeku oba imena pominje i Ravenski geograf.
Najstariji izvor koji pominje ime Ribnica je «Žitije svetog Simeona», napisan do 1216. godine, u kome se kaže da je Stefan Nemanja rođen u Zeti na Ribnici. Ribnica vjerovatno u vrijeme Nemanjinog rođenja nije bila grad, već manje naselje – privremeno boravište Nemanjinog oca Zavide. Da je nekakvo naselje tu, na ušću Ribnice u Moraču postojalo krajem 11. ili na početku 12. vijeka potvrda je i postojanje crkve sv. Đorđa iz tog perioda. Ime Podgorica javlja se prvi put 1326. godine u knjizi Kotorskog arhiva. Kroz 14. i 15. vijek češće se pominje Podgorica uvijek u vezi sa trgovinom, carinama i transportom robe, pa se pretpostavlja da je ona u državi Nemanjića i Balšića bila trgovačka stanica. Turci su već 1457. godine držali svu Gornju Zetu i Podgoricu.
Postojeću tvrđavu vjerovatno su izgradili Turci izmedu 1474. i 1478. godine. Od ove turske gradnje, iz prvog perioda upotrebe vatrenog oružja, izgleda da je ostao do danas nepromijenjen samo dio zida sa petostranom kulom i trouglastim izbačenim dijelom koji je takođe igrao ulogu kule. Nije isključeno da su ovi dijelovi i stariji. Ostali dijelovi su kasnije jako prepravljani. Prvobitno je bio napravljen i rov ispred tvrđave koji je vjerovatno vezivao obalu Ribnice sa obalom Morače.
Napomene
uredi- Napomena: Tekst ovog članka je delom, ili u potpunosti, preuzet sa ove stranice prezentacije Srednjevjekovni gradovi Crne Gore, uz odobrenje. Kao osnova za izradu prezentacije korišćena je knjiga Pavla Mijovića i Mirka Kovačevića „Gradovi i utvrđenja u Crnoj Gori“ (Beograd-Ulcinj 1975), čiji su pojedini delovi uključeni u nju, uz dozvolu autora.