Razgovor:Jean-Paul Sartre

Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Jean-Paul Sartre.

Ovo nije forum za opću raspravu o temi članka. Pisanje kojemu ovdje nije mjesto može biti premješteno ili uklonjeno. Postavite novi tekst pod stari tekst. Kliknite ovdje kako biste započeli novu temu. Potpišite i datirajte svoje komentare dodajući četiri tilde (~~~~). Novi ste na Wikipediji? Dobrodošli! Pročitajte naš uvodni tečaj. Budite pristojni Pretpostavite najbolju namjeru Bez osobnih napada Pružajte dobrodošlicu Rad na člancima Šta Wikipedija nije Neutralni stav Provjerljivost Biografije živih ličnosti

Prebačeno s glavne stranice

Jean-Paul Sartre
Filozofija 20. vijeka
Zapadna filozofija
Rođenje	21.5. 1905 (Pariz, Francuska)
Smrt	15. 4. 1980. (dob: 74) (Pariz, Francuska)
Filozofija
Škola/Tradicija	egzistencijalizam, marksizam
Glavni interesi	metafizika, epis, Ethics, Politics, Phenomenology, Ontology
Inspiracija
Na De Beauvoir, Merleau-Ponty, Frantz Fanon, R.D. Laing, Iris Murdoch, Gilles Deleuze, Felix Guattari, Alain Badiou, Frederic Jameson, Michael Jackson, Albert Camus, Kenzaburo Oe, Doris Lessing, William Burroughs, Michel Foucault

Jean-Paul Sartre (Žan-Pol Sartr 21.6.1905.- 15.4.1980.), bio je francuski filozof egzistencijalizma, dramaturg, novelist, kritičar i vodeći francuski intelektualac svog vremena. Sartre se opredijelio za marksističko tumačenje društva (i svijeta uopće), ali smatra da mu egzistencijalizam mora biti dopuna jer otkriva stvarnost u kojoj se pojedinac nalazi. Godine 1964. Sartre je odbacio književnost jer je smatrao da je buržoazija koristi kao zamjenu za pravo angažiranje u svijetu. Iste godine dodijeljena mu je Nobelova nagrada za književnost koju je on, u skladu sa svojim mišljenjem, odbio primiti.

Bitak i ništa

Sartreovo prvo filozofsko djelo je "Bitak i ništa" (L'Etre et le neant, 1943). On tu razlikuje "Bitak po sebi"/pour soi i "Bitak za sebe"/en-soi ("Biće po sebi" i "Biće za sebe"). Bitak po sebi je masivna materija, ona je vječna i ona sve u sebe uvlači. Bitak za sebe je svijest. Egzistencija čovjeka se stalno suprostavlja bitku po sebi.

Sartre je smatrao da je čovjek slobodan i odgovoran, ali da je nemoćan u odnosu na svijet- sve je slučajno. Slučajnost je apsolutna ,savršena, bezrazložnost.

Egzistencijalizam je humanizam

U svom drugom djelu "Egzistencijalizam kao humanizam" (L'Existentialisme est un humanisme, 1946) Sartre objašnjava egzistencijalizam kao humanističku filozofiju. On smatra da "egzistirati" znači jednostavno biti tu i da ne postoji ništa što bi čovjeku moglo definirati karakter, ciljeve u životu i drugo. Samo čovjek može odrediti bit za sebe samoga:

Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definira sebe kasnije

Smatrao je da je savremeni svijet okrutan, ružan, dehumaniziran i da je život stalna muka i neuspjeh. Zbog toga je potreban egzistencijalizam kao filozofija koja ljudski život čini mogućim, jer pokreće čovjeka na djelovanje da postane ono što od sebe načini - ukupnost svojih djelovanja. To pokazuje da je sloboda u strukturi egzistencije. Zbog toga je egzistencijalizam humanizam. Ovo se najbolje može izraziti citatom:

Svagda za kukavicu postoji mogućnost da više ne bude kukavica, a za heroja da prestane biti heroj

Djela

• Mučnina
• Zid
• Bitak i ništa
• Bez izlaza
• Doba razuma
• Egzistencijalizam kao humanizam
• Kritika dijalektičkog uma

(i druga)

Relevantni članci

• Filozofija
• Savremena filozofija
• Egzistencijalizam
• Albert Camus

Vanjski linkovi

• Amerikanci i njihovi mitovi Sartrov esej
• Stanford enciklopedija filozofije: Sartre
• Sartre.org Članci, arhiva i forum
• Svijet po Sartru esej Rogera Kimballa
• Sartre Internet Archive on Marxists.org
• Egzistencijalizam je humanizam odlomak iz dela Žan-Pol Sartra