Željeznička pruga Vinkovci–Osijek

(Preusmjereno sa Pruga Vinkovci-Osijek)
Vinkovci–Osijek
Map railway Vinkovci-Osijek hr.svg
Duljina pruge:34 km
Širina pruge:standardna (1435 mm)
prema Slavonskom Brodu
prema Županji
Vinkovci
prema Gunji
prema Tovarniku
prema Vukovaru
Ostrovo
Gaboška Vučica
Gaboš
Vuka
Markušica – Antin
Antinski prokop
Laslovo – Korođ
Ernestinovo
Bobotski kanal
Antunovac
Brijest
prema Đakovu
prema Varaždinu
Vinkovačka cesta (tramvajska linija 2)
Osijek
prema Belom Manastiru
prema Dalju

Željeznička pruga Vinkovci–Osijek je željeznička pruga u Slavoniji.

OpćenitoUredi

 
Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo)
 
Kolodvor Osijek
 
Izlazak na prugu Vinkovci-Osijek iz smjera Osijeka (skretanje ulijevo)

Pruga je nekada bila jedna od rijetkih profitabilnih sporednih željezničkih pruga. U prometnom je smislu to najkraća i najbrža veza između Vinkovaca i Osijeka. Nažalost, stradala je u razaranjima Domovinskog rata. 10 km te pruge je otuđeno. Prigodom ponovnog puštanja u promet, izgrađen je jedan novi most preko Bobotskog kanala i postojeći most kraj Gaboša je obnovljen.

StanjeUredi

Dana 2. travnja 2008. je izvršena probna vožnja na novoobnovljenoj dionici. Najveća brzina je bila 80 km/h sa prosječnom brzinom od oko 60 km/h. Vožnja od Vinkovaca do Osijeka trajala je 41 minutu. Dana 12. prosinca 2008. prošao je pokusni vlak, a pruga je ponovno puštena u promet sa stupanjem novog voznog reda 14. prosinca 2008. Signalizacija na svim željezničko-cestovnim prijelazima je obnovljena (minimalno Andrijin križ).

PovijestUredi

Gradnja je počela 1880. godine. U izgradnji je sudjelovao strani kapital.

Pruga je puštena u promet 23. studenog 1910. godine. Prva razaranja doživljava u II. svjetskom ratu. Nakon toga je obnovljena.

  • 1991. godine, u vihoru rata, ponovno razaranje.
  • Promet se gasi 18. kolovoza 1991. godine.
  • 2005. godine počinje obnova.
  • 2008. godine je završena obnova, što se tiče pruge same. Željezničko-cestovni prijelazi nisu uređeni.
  • Probni vlak sa tehničkim osobljem vozi 12. prosinca 2008. godine.
  • Promet se ponovno uspostavlja 14. prosinca 2008. godine.
  • Svečano otvorenje se vrši 17. prosinca 2008. godine, ispračajući vlak koji je po voznom redu vozio u 11:56 h.

VažnostUredi

  • Međunarodna važnost - najkraća i direktna poveznica međunarodnih željezničkih koridora Vc i X
  • Lokalna važnost za putnički promet - najkraća i direktna veza između dvaju velikih slavonskih gradova: Osijeka (najveći slavonski grad) i Vinkovaca.
  • Važnost za prigradski promet - Osijek i Vinkovci su velika željeznička čvorišta i rastući gradovi, kojima gravitiraju sve okolne općine.
  • Važnost za teretni promet - Velika većina tereta, koji se prevozi kamionima željeznicom bi se mogla prevoziti ekonomičnije i ekološkije. U Vinkovcima se nalazi veliki teretni kolodvor (2 parka, park A i B), koji bi mogao biti još iskorišteniji.
  • Važnost za očuvanje okoliša - U usporedbi s cestovnim prometom, željeznica ima puno veći kapacitet i manje zagađenje nego što ga imaju cestovna vozila. K tomu, korištenje željeznice pripomaže eliminacijama gužvi koje stvara kamionski promet. Željeznička pruga zauzima i manje prostora u okolišu i znatno manje utječe na okoliš.

Statistika za obnovuUredi

Statistički podatci o prometu dostupni do godine 1991. koji su opravdavali obnovu:

  • Dužina pruge: 34 km
  • Iskoristivost pruge: 98% (vrlo velika i profitabilna iskoristivost)
  • 4192 putnička vlaka Vinkovci-Osijek
  • 2587 teretna vlaka Vinkovci-Osijek
  • 4202 putnička vlaka Osijek-Vinkovci
  • 2357 teretna vlaka Osijek-Vinkovci

U prosjeku je dnevno putovalo 12 putničkih vlakova u oba smjera, 7 teretnih u smjeru Vinkovci-Osijek i 6.5 teretnih u smjeru Osijek-Vinkovci.

  • prijevoz tereta u smjeru Vinkovci-Osijek: 1324331 t (518 tona prosječno po vlaku)
  • prijevoz tereta u smjeru Osijek-Vinkovci: 1233756 t

Brzina i tonažaUredi

U građevinskom je smislu prvotno pruga bila građena za 120 km/h. Redovni je promet tekao maksimalnom brzinom od 100 km/h. Maksimalno osovinsko opterećenje je 22,5 t/os.

Obnova je ponovno napravljena za iste nazivne brzine na većem dijelu, ali će, zbog sigurnosnih razloga, prvotna brzina biti ograničena na 80 km/h.

PlanoviUredi

Prvi plan je uključivanje u budući prigradsko-gradski putnički željeznički prsten, koji povezuje slavonske gradove:

  • Osijek
  • Vinkovci
  • Vukovar
  • Županja
  • grad Otok
  • Ilok - ovaj grad još ne posjeduje željezničku vezu, ali se razmatra željeznički spoj s međunarodnim koridorom X, kod mjesta Tovarnik. Ovaj spoj bi imao dužinu od 6 km. Također, razmatra se faza dva, koja uključuje izgradnju potpuno nove trase, koja bi išla u smjeru grada Vukovara.

Takt vožnje prigradskog prstena iznosit će pola sata, ili (vjerojatnije) jedan sat iz svakog grada za svaki grad.

Drugi plan je elektrifikacija pruge. Kao pruga poveznica elektrificiranog međunarodnog željezničkog koridora X i koridora Vc, čiji se dio od Belog Manastira do stanice Strizivojna-Vrpolje (spoj koridora Vc na koridor X) planira uskoro elektrificirati. Elektrifikacija ove pruge je ekonomski opravdana. Njezin pretežno ravan tijek i ravničarska izvedba omogućuju čak i veće brzine u budućnosti. Ova pruga bi mogla postati pomoćni prijevozni put za koridor Vc. S obzirom na duljinu pruge od Vinkovaca do Osijeka, nasuprot planiranoj elektrifikaciji Strizivojna-Vrpolje - Osijek, ovo je ekonomski isplativija varijanta. Pruga također prolazi pokraj energetskog postrojenja Ernestinovo, spoja strujnih sustava istoka i zapada.

Vanjske vezeUredi