Otvori glavni meni

Predsednički sistem

(Preusmjereno sa Predsjednički sistem)
  Predsjedničke republike sa punim predsjedničkim sistemom.
  Parlamentarne republike sa izvršnim predsjednišvom biranim u parlamentu
  Parlamentarna republika sa ceremonijalnim predsjednikom, gdje premijer predstavlja izvršnu vlast.
  Ustavne monarhije u kojima izvršnu vlast pripada monarhu, a obično je vrši premijer.
  Ustavne monarhije, koje imaju odvojenog šefa vlade ali kraljevska porodica drži političku moć

Predsjednički sistem ili sistem predsjedničke vlade je ustavno-politički sistem organizacije vlasti u kome je načelno oštro izvršena dioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, te je svaka samostalna u području koje joj je ustavom dodjeljeno. Us­pos­tav­ljen je Ustavom SAD iz 1787., kao pr­vi ob­lik us­tav­ne predsjedničke vla­de u svi­je­tu.[1] U predsjedničkom sistemu predsjedniku države povjerena je izvršna vlast, a parlamentu zakonodavna vlast, čime je u jednoj osobi kumulirana atribucija šefa države i premijera. Predsjednik države načelno ne može uticati na položaj i rad parlamenta, međutim on to može činiti posredno ili neposredno (preko predstavnika svoje stranke u parlamentu ili „poruka naciji“).[2]

Američki model snažno je uticao na njegovo uvođenje u mnogobrojnim državama, bez obzira na to kakva su načela, okolnosti i politički razlozi uslovili takvo opredjeljenje. U većini zemalja tzv. Trećeg svijeta takav ustavni okvir poslužio je kao osnova za razvoj predsjedničkog sistema, u kome je ostvarena gotovo potpuna dominacija državnog poglavara u sistemu organizacije vlasti. Smjena vrha vlasti u tim državama vojnim ili državnim udarom nije neuobičajna.

Vidite jošUredi

ReferenceUredi

  1. Sundquist, James (1992). Constitutional Reform and Effective Government. Brookings Institution Press. str. 11. 
  2. Nelson, Dana D. (2008). Bad for Democracy: How the Presidency Undermines the Power of the People. Minneapolis, Minnesota: University of Minnesota Press. str. 248. ISBN 978-0-8166-5677-6. https://books.google.com/books?id=qgAWphms5oMC&pg=PA223&lpg=PA223&dq=Dana+Nelson+vanderbilt%3F+%22bad+for+democracy%22#v=onepage&q=&f=false. 

LiteraturaUredi

  • Lowell Barrington (2012). Comparative Politics: Structures and Choices. Cengage Learning. str. 169–. ISBN 1-111-34193-1. http://books.google.com/books?id=yLLuWYL8gTsC&pg=PA169. 
  • Peter Filzmaier, Fritz Plasser: Politik auf amerikanisch. Wahlen und politischer Wettbewerb in den USA. Wien, Manz 2005, ISBN 3-214-08330-9.
  • Peter Filzmaier, Fritz Plasser: Die amerikanische Demokratie. Das Regierungssystem und der politische Wettbewerb. Manz, Wien 1997, ISBN 3-214-05971-8.
  • Wolfgang Jäger/Christoph M. Haas/Wolfgang Welz (Hrsg.): Regierungssystem der USA: Lehr- und Handbuch. 3. Aufl., Oldenbourg, München 2007, ISBN 978-3-486-58438-7.
  • Heinrich-W. Krumwiede, Detlef Nolte: Die Rolle der Parlamente in den Präsidialdemokratie Lateinamerikas. Institut für Iberoamerika-Kunde, Hamburg 2000, ISBN 3-926446-65-X.
  • Judith Schultz: Präsidielle Demokratien in Lateinamerika. Eine Untersuchung der präsidiellen Regierungssysteme von Costa Rica und Venezuela. Vervuert, Frankfurt am Main 2000, ISBN 3-89354-251-5.
  • Jorge Carpizo McGregor: Das mexikanische Präsidialsystem. Eberhard, München 1987, ISBN 3-926777-01-X.
  • Juan J. Linz: The failure of presidential democracy. The Johns Hopkins University Press, Baltimore 1994, ISBN 0-8018-4784-2.
  • Nicholas Wahl (Hrsg.): La France présidentielle. L’influence du suffrage universel sur la vie politique. Presses de la Fondation Nationale des Sciences Politiques, Paris 1995, ISBN 2-7246-0658-2.
  • Reinhold Zippelius, Allgemeine Staatslehre, § 42. 16. Auflage, C.H. Beck, München, 2010, ISBN 978-3-406-60342-6

Vanjske vezeUredi