Otvori glavni meni

Wikipedia β

Tipovi pramaca

Pramac (engl. bow, fr. proue, avant, nem. Bug, Vorschiff, rus. nos, it. prua) je prednji dio broda i drugih plovila. U širem smislu dio od početka paralelnog srednjaka prema naprijed. Pramac je najistureniji dio broda krajnje suprotan krmi.[1][2]

RazvojUredi / Уреди

   
Tipičan pramac modernog broda
Nakošeni pramac USS Zumwalta

Pramac se kroz historiju znatno mijenjao. Tokom starog vijeka pramac je bio savijen unatrag, a pod vodom je nosio kljun (rostrum) radi mogućnosti udara u neprijateljski brod (npr. trirema). U srednjem vijeku galije su imale dugo rilo (kljun) preko koga se polazilo na juriš. Veliki jedrenjaci su imali prvo zaobljen i otvoren, a poslije zatvoren pramac. U doba brzih trgovačkih jedrenjaka razvio se tzv. kliperski pramac koji su prihvatile i jahte.[2][1]

Sredinom 19. vijeka ratni parni brodovi gradili su se opet sa kljunom, jer se smatralo da će parni pogon omogućiti udar kljunom u borbenim djelovanjima. Trgovački brodovi imali su ravan okomit pramac. U novije vrijeme razvio se „bublasti“ pramac s proširenom „bublom“ ispod vodene linije radi smanjenja otpora. Sada je pramac iznad vode, kos, nagnut naprijed i gore proširen i zaobljen. Takav oblik daje više prostora na pramačnoj palubi za vitla i privezne radove, smanjuje posrtanje broda, jer se uranjanjem povećava uzgon i koči poniranje pramca. Ledolomci imaju pod vodom kos i oštar pramac, tako da se brod uzdigne na led i težinom lomi ledeno polje ispred sebe.[2][1] Kod nekih najmodernijih ratnih brodova poput američkog razarača USS Zumwalta (izgrađen 2010-ih), pramac je izrazito nakošen unatrag i oštar, s ciljem da siječe valove umjesto da prelazi preko njih.[3]

VezeUredi / Уреди

IzvoriUredi / Уреди

  1. 1,0 1,1 1,2 Grupa autora, Enciklopedija leksikografskog zavoda, Jugoslovenski leksikografski zavod, Zagreb, 1962.
  2. 2,0 2,1 2,2 Grupa autora, Mala enciklopedija Prosveta, Prosveta, Beograd, 1959.
  3. "DDG-1000 Zumwalt / DD(X) Multi-Mission Surface Combatant". Global Security. 1. 9. 2008.. http://www.globalsecurity.org/military/systems/ship/dd-x.htm.