Razgovor o Wikipediji:Razvrstavanje – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Red 29:
::::::Da, drugim riječima, »disambigvacija je suštinski zadatak klasifikacije«, što se može doznati ako se pročita(lo) sadržaj prve referencije u članku disambigvacija (»WSD is essentially a task of classification«, u: »Disambiguation, lexical«. ''Encyclopedia of Language & Linguistics''. Elsevier. str. 2.). Upravo »isto kao i [[A1]], [[M1]] i dr.«, što itekako ''ima'' veze s lingvistikom. Budući da imaš preusko shvaćanje lingvistike, onda mi je jasno zašto do tebe ne dopire ono što pišem. Ukratko, cilj bi nam trebao biti izgraditi [[enciklopedija|enciklopediju]] koja će parirati jednoj ''[[Enciklopedija jezika i lingvistike|Enciklopediji jezika i lingvistike]]'' (''[[Encyclopaedia Britannica|Britannici]]'', ''[[Brockhaus Enzyklopädie|Brockhausovoj enciklopediji]]''...), a ne ''[[Uncyclopedia|Uncyclopediji]]''. Dakle, da ponovim, [[WP:DISAMBIG|disambigvacija]] upravo označava ''razdvosmišljavanje'' (dosl. prijevod termina) smislova (značenja) riječi, gdje se riječ donosi u svim svojim smislovima (značenjima). Također, ne samo da urednici automatski provode disambigvaciju pri uređenju sadržaja, pišući <code><nowiki>[[Interferencija (film)|Interferencija]]</nowiki></code> ako je kontekst članka filmski, nego to mogu raditi i prilično svjesno, pišući disambigvacijske članke (stranice) o pojedinim polisemičnim lemama, npr. ''[[interferencija (disambigvacija)]]''. Zaista ne vidim gdje je problem s [[Wikipedia:Proverljivost|provjerljivom]] terminologijom!? --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 12:11, 16. decembra 2015. (CET)
:::::::Ako ne vidiš gdje je problem istraži malo o upotrebljivosti ({{jez-en|usability}}). Cilj Wikipedije je da bude pristupačna i korisnicima i čitateljima, npr. na drugim Wikipedijama postoje čak šabloni "[[:en:Template:Technical|Technical]]" za članke koji su sadržajem previše stručni za većinu čitatelja, a ovdje se predlaže mijenjanje [[:Kategorija:Razvrstavanje|desetina hiljada]] osnovnih stranica na kompliciraniji i nerazumljiviji oblik, za kojeg je također upitno koristi li se u svim standardnim varijantama srpskohrvatskog. Kratko i jasno: {{protiv}} '''protiv'''. --[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] ([[Razgovor sa korisnikom:Orijentolog|razgovor]]) 12:56, 16 decembar-просинац 2015 (CET)
 
::::::::Cilj Wikipedije nije samo da bude pristupačna nego i da pouči neuke, npr. na engleskoj Wikipediji postoji čak predložak {{[[:en:Template:Over-explained|over-explained]]}}, esej o prepojednostavljenju (vidi ''[[:en:Wikipedia:Oversimplification|Wikipedia:Oversimplification]]''), a postoji i ''[[:simple:|Simple English Wikipedia]]'' (vidi [[pojednostavljena engleska Wikipedija]]; N. B. namjena). ''Argumentum ad numerum'' nije argument, pogotovo to nije u svjetlu činjenice da postoje botovi (vidim da ću morati upregnuti vlastite resurse). Ni kompliciranosti, ni nerazumljivosti nema mjesta kad je napisan [[disambigvacija|članak u kojem je izloženo o čemu je riječ]] (istina, još nedovršen). Naposljetku, argument domaćih izvora. Nadam se da je bjelodano da se znanost i tehnologija razvijaju i da neke stvari još nisu doprle posvuda u svijetu u istoj mjeri. Zar sam ja kriv što domaći izvori ne vrve temama primijenjene lingvistike i računarstva? Napisao sam već da naši stručnjaci imaju prečeg posla. Inače, ako se pročita(lo) sadržaj druge referencije u članku disambigvacija (Hudeček i Mihaljević (1997). »Višeznačni odnosi u nazivlju i njihova leksikografska obradba«. ''Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' 22. Zagreb. Str. 52.), onda se moglo doznati da se »otklanjanje viseznačnosti« prevelo s »ujednoznačivanje ili razdvosmišljavanje« (N. B. kolebanje kalkova!). S pomoću Googleove tražilice dade se naći i da je u drugom primjeru disambigvacija smisla riječi (engl. ''word-sense disambiguation''), što je zapravo primijenjena leksička disambigvacija, prevedena izrazom o »razrješavanju višeznačnosti« (vidi Kristina Cergol Kovačević i Sanda Lucija Udier (ur.). ''[http://www.hdpl.hr/upload/5364d7cfafd25bc02d31ab499ec358d00ef5e389.pdf Metodologija i primjena lingvističkih istraživanja. Applied Linguistic Research and Methodology.]'' XXIX. međunarodni znanstveni skup. Zadar. 2015. Str. 69.). I da se vratim izvorima i srpskohrvatskom. Enciklopedije su djela koja su pisana znanstvenim stilom (istina, ima [[internetska enciklopedija|internetskih enciklopedija]] pisanih svakako) za razliku od nekih drugih djela koja su pisana književnoumjetničkim (beletrističkim), novinarskim (publicističkim), razgovornim (kolokvijalnim) ili administrativnim stilom. Na kraju ostaje pitanje, kratko i jasno: Što je uzor ovoj Wikipediji? --[[Korisnik:Conquistador|Conquistador]] ([[Razgovor sa korisnikom:Conquistador|razgovor]]) 14:04, 16. decembra 2015. (CET)
Nazad na projektnu stranicu "Razvrstavanje".