Kizik (grčki: Κύζικος) bio je drevni grad u Miziji, dijelu Anadolije, smješten na dijelu današnjeg poluotok Kapu-Dagh (Arktonez), za koga se tvrdi da je bio otok u Mramornom moru, te da je bio umjetno povezan s kopnom.

Kizik je bio grad u Miziji.

Danas se Kizik nalazi pod zaštitom turskog Ministarstva kulture, te se nalazi na cestama za Erdek i Bandirmu u suvremenoj Turskoj.

Bazni reljef dvokoličara iz kasnog 6. vijeka pne. koji pokazuje hetitski utjecaj na Kizik

Historija uredi

Smatra se kako su Kizik osnovali Pelazgi iz Tesalije, a tradicija ta događaj smješta u doba Argonauta; nešto kasnije historija bilježi doseljenike iz Mileta koji osnivaju grad, prema nekim nepouzdanim podacima oko 756. pne.

Zahvaljujući svom povoljnom položaju, Kizik se s vremenom razvio u važno trgovačko središte, a njegova valuta - zlatni stater - je došla u najširu upotrebu u antičkom svijetu. Kiziken, kako se taj zlatnik zvao, vrijedio 28 drahmi. Za vrijeme peloponeskog rata su se za Kizik borile zaraćene Atena i Sparta, a što je 410. pne. dovelo do pomorske bitke kod Kizika u kojoj su Atenjani pod Alkibijadom porazili Spartu.

Antalkidin mir je godine 387. pne. Kizik stavio pod vlast Perzijskog Carstva, a godine 334. pne. ga je Aleksandar Veliki stavio pod vlast makedonske države. U helenističkom periodu je Kizik pod dominacijom dinastije Atalida iz Pergama, a nakon čijeg izumiranja postaje bliski saveznik Rima.

Godine 74. pne. ga je zbog toga napao Mitridat VI od Ponta s 300.000 vojnika. Kizičani su izdržali opsadu, koju je na kraju razbio Lukul. Rimljani su svog saveznika nagradili s povećanom teritorijom i brojnim privilegijama. Tek za vrijeme cara Tiberija je ušao u sastav rimske države, gdje je služio kao provincijsko središte Mizije, a kasnije cijele regije Helesponta.

Godine 443. je grad pogodio potres, prvi u nizu koji će s vremenom izazvati razaranja i postepeno napuštanje grada. Godine 675. su ga nakratko osvojili Arapi. Godine 1063. je zabilježen još jedan potres, nakon koga je grad potpuno napušten, a stanovnoštvo se preselilo u Artaki.

V. također uredi

Izvori uredi