Ariš (lat. Larix) je rod drveta iz porodice Pinaceae. U ovom rodu postoji 10—14 vrsta[1] biljaka od kojih se u Evropi i severnoj Aziji nalazi oko sedam. Fosilna istorija roda je veoma bogata i kazuje da su ariši bili veoma rasprostranjeni tokom čitavog tercijara. Najstariji fosilni nalaz roda je vrsta Larix altoborealis LePage & Basinger, česta od sredine eocena[2].

Ariš
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Koljeno: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Larix
Miller

Najpoznatiji predstavnik ovog roda je evropski ariš (Larix europaea). Ariši se javljaju u hladnom i umerenom pojasu severne polulopte. Najrasprostranjenije su u Rusiji (tajge) i Kanadi. Ariši su interesantni jer su, iako četinari, listopadne biljke.

Osobine uredi

Biljke iz ovog roda imaju pravo i visoko stablo, visine od 15 do 50 metara, a izuzetno i do 80 metara. Glavna osobina nosi nepravilno, pršenasto raspoređene grane. Biljke iz ovog roda imaju dve vrste izdanaka: kratke i duge. Lišće je igličasto i opada svake jeseni. Na dugačkim izdancima lišće je spiralno raspoređeno, a na kratkim skupljeno u čuperke. Ariši poseduju šišarke, koje su okrenute na gore.

Klasifikacija i vrste uredi

 
Šišarke Evropskog ariša

Ranije se rod ariša delio na dve sekcije na osnovu dužine zaštitnih ljuspi (brakteja) u šišarkama: sect. Larix je sadržala vrste sa malim i slabo primetnim zažtitnim ljuspama, dok su u sect. Multiserialis bile vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama[3][4]. Genetička istraživanja (Gernandt & Liston 1999) [5] nisu podržala ovu podelu, već ukazuju na razlike između vrsta Starog Sveta i vrsta Novog Sveta. Prema njihovim rezultatima, dužine šišarke i zaštitnih ljuspi u njima su prosto adaptacije na klimatske uslove. Po još novijim istraživanjima (Wei and Wang 2003, 2004) [6] prisutne su tri monofiletske klade unutar roda Larix: jedna koja obuhvata severnoameričke vrste, jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama, i jedna koja obuhvata evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama (izuzetak je vrsta Larix sibirica koja ima kratke ljuspe a nalazi se u kladi sa vrstama dugih ljuspi).

Postoji 10-14 vrsta ariša. One obeležene asteriskom (*) u donjem spisku nisu prihvaćene od svih autora kao posebne vrste.

evroazijske vrste sa kratkim zaštitnim ljuspama u šišarkama
evroazijske vrste sa dugačkim zaštitnim ljuspama u šišarkama
severnoameričke vrste
  • Larix laricina. Šume Severne Amerike.
  • Larix lyallii. Visoke planine na severozapadu SADi jugozapadu Kanade.
  • Larix occidentalis. Niže planine na severozapadu SADi jugozapadu Kanade.

Većina ovih vrsti može se ukrštati u uzgoju; najpoznatiji hibrid je Larix × marschlinsii, koji je nastao u Švajcarskoj i Škotskoj ukrštanjem ariša koji su uzgajani zajedno.

Izvori uredi

  1. Mala enciklopedija Prosveta - Opšta Enciklopedija (A-Lj). Izdavačko preduzeće „Prosveta“, Beograd 1959.
  2. Jagels, R., LePage, B.A., Jiang, M. Eocene Larix from arctic Canada. IAWA Journal, Vol. 22 (1), 2001: 73–83
  3. Bobrov, E. G. 1972. Kratkiy obzor vidov Listvennits - Synopsis specierum generis Larix Miller. Novit. Syst. Pl. Vasc. 9: 4-15.
  4. LePage, Ben A. and James F. Basinger. 1995. The evolutionary history of the genus Larix (Pinaceae). pp.19-29 in Schmidt, W.C. and K.J. McDonald (compilers). Ecology and management of Larix forests: a look ahead; proceedings of an international symposium; Whitefish, Montana, U.S.A., October 5-9, 1992. Ogden, UT: U.S.D.A. Forest Service General Technical Report GTR-INT-319.
  5. Gernandt, D. S., & Liston, A. 1999. Internal transcribed spacer region evolution in Larix and Pseudotsgua (Pinaceae). Amer. J. Bot. 86: 711-723. dostupno u .pdf formatu Arhivirano 2009-09-27 na Wayback Machine-u.
  6. Wei, X-X and X-Q Wang. 2003. Phylogenetic split of Larix: evidence from paternally inherited cpDNA trnT-trnF region. Plant Systematics and Evolution. 239: 67–77. dostupno u .pdf formatu[mrtav link]

Eksterni linkovi uredi