Za ostala značenja, vidi Arhestrat (razvrstavanje).

Arhestrat (starogrčki: Ἀρχέστρατος, Archestratos) bio je starogrčki pjesnik iz Gele ili Sirakuze na Siciliji, koji je djelovao sredinom 4. stoljeća prije n.e. i bio je poznat kao "Dedal ukusnih jela". Njegova šaljiva didaktična pjesma Hedypatheia (Život u raskoši),[1] napisana u heksametrima, ali poznata samo iz citata, savjetuje čitateljima, ljubiteljima gastronomije, gdje pronaći najbolju hranu u mediteranskom svijetu. Ovaj pisac, koga su u antici nazivali Heziodom ili Teognidom proždrljivosti, parodira jezgrovit stil starijih gnomskih pjesnika; većinu pozornosti posvećuje ribi,[2] premda se neki fragmenti bave predjelima, a postojao je i dio o vinu. Njegova je pjesma imala određenu reputaciju među čitateljima u 4. i 3. stoljeću prije n.e.: nju spominju komički pjesnik Antifan, Linkej sa Samosa, kao i filozofi Aristotel, Hrizip i Klearh iz Solija. No, gotovo svi od ovih spomena su omalovažavajući, što implicira da je Arhestratova pjesma, poput Filenidinog seksualnog priručnika, vjerojatno korumpirala svoje čitatelje. Ovaj stav je prikazan u Atenejevoj Gozbi sofista, gdje Hrizip kaže:

Ovaj krajnje divni Hrizip, u 5. knjizi svog djela O dobroti i užitku, govori o: "knjigama poput Filenidine i poput Arhestratove Gastronomije, i o stimulansima za ljubav i seksualni odnos, a zatim opet o robinjama koje su vježbale takve pokrete i držanje tijela i specijalizirale se za tu temu"; i dalje kaže: "proučavajući sve to i dobivajući knjige o tome koje su napisali Filenida, Arhestrat i drugi pisci takvih stvari; a u 7. knjizi kaže: "ne treba dakle proučavati Filenidu ili Arhestratovu gastronomiju s očekivanjem da ćete poboljšati svoj život! Jasno je da ste, tako često citirajući ovog Ahestrata, ispunili našu gozbu nepristojnostima. Postoji li nešto sračunato na korumpiranje što ovaj fini pjesnik nije uspio reći?
Atenej, Gozba sofista, 335b.

Od Arhestratove pjesme sačuvana su 62 fragmenta, uključujući dva sumnjivog autorstva, svi u Atenejevoj Gozbi sofista. Pjesmu je na latinski preveo ili oponašao Enije, no to se djelo nije sačuvalo. Standardno izdanje fragmenata, s komentarima i prijevodom, uredili su Olson i Sens (2000).

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. prospectbooks.co.uk Arhivirano 2014-12-31 na Wayback Machine-u
  2.   Chisholm, Hugh, ur. (1911) „ArchestratusEncyclopædia Britannica Eleventh Edition 2 (11th izd.) Cambridge University Press p. 366 

Izvori uredi

  • Andrew Dalby, "Archestratos: where and when?" in Food in antiquity ed. John Wilkins and others (Exeter: Exeter University Press, 1995) pp. 400–412.
  • Kathryn Koromilas, "Feasting with Archestratus Arhivirano 2016-10-08 na Wayback Machine-u" in Odyssey (November/December 2007)
  • S. Douglas Olson and Alexander Sens, Archestratos of Gela: Greek Culture and Cuisine in the Fourth Century BC. Oxford: Oxford University Press, 2000. [Text, translation, commentary.]
  • John Wilkins, Shaun Hill, Archestratus: The life of luxury. Totnes: Prospect Books, 1994. [Introduction, translation, commentary.] Online text of introduction