U matematici, polugrupa je algebarska struktura koja se sastoji od skupa S zatvorenog u odnosu na asocijativnu binarnu operaciju.

Operacija polugrupe se najčešće označava multiplikativno, to jest, ili jednostavnije xy označava rezultat primenjivanja operacije polugrupe na uređeni par (xy).

Formalno proučavanje polugrupa je počelo u ranom 20. veku. Od ranih 1950ih, teorija konačnih polugrupa je od velike važnosti za teorijsko računarstvo zbog prirodne veze između konačnih polugrupa i konačnih automata.

Formalna definicija uredi

Polugrupa se formalno sastoji od para   gde je S skup, a binarna funkcija   koja se naziva operacijom polugrupe. Primena funkcije   na par   se jednostavnije zapisuje   ili  . Neophodno je da je ova operacija asocijativna, to jest, da zadovoljava uslov   za svako  . Uobičajena praksa u apstraktnoj algebri je da se par   označava kao S kada je iz konteksta jasno koja se operacija koristi.

Neki autori zahtevaju da polugrupa bude neprazna. Drugi koriste izraz polugrupa kao sinonim sa izrazom monoid, to jest, pretpostavljaju da polugrupa ima neutral. U ostatku članka, izraz polugrupa će biti korišćen u najširem smislu, to jest, polugrupa može biti prazna, a čak iako nije prazna, ne mora da ima neutral.

Kao što je gore napomenuto, monoid je polugrupa sa neutralom. Svaka polugrupa S se može dopuniti do monoide (što se obično označava kao  ) jednostavnim dodavanjem elementa e koji ne pripada S i definisanjem es = s = se za svako sS ∪ {e}.

Komutativna polugrupa S se može dopuniti do grupe ako i samo ako ima svojstvo poništavanja, u kom slučaju se može videti kao podpolugrupa grupe razlomaka SS −1 (na sličan način na koji se integralni domen ulaže u svoje polje razlomaka). U opštem slučaju, da bi se polugrupa mogla uložiti u grupu, ona mora imati svojstvo poništavanja, ali je sveobuhvatan spisak neophodnih i dovoljnih uslova za uloživost, kako je dokazao Maljcev 1939., prebrojivo beskonačan i nijedan njegov konačan podskup nije dovoljan. Postoji veliki broj teorema koje garantuju uloživost polugrupe u grupu u posebnim slučajevima, poput npr. Oreovog svojstva da svaka dva desna koseta imaju neprazan presek; za više informacija o ovom pitanju videti pregled Džona Mikina.

Primeri polugrupa uredi

Literatura uredi

  • Ayres, Frank, Schaum's Outline of Modern Abstract Algebra, McGraw-Hill; 1st edition (June 1, 1965). ISBN 0-07-002655-6.