Park prirode Komovi

Park prirode Komovi dobio je ime po planinskom masivu Komovi koji je jedan od najimpresivnijih planinskih masiva Crne Gore i Dinarskog planinskog sistema.[2] Predstavljaju izuzetno atraktivan prostor, koga čini samo jedna lednička dolina Međukomlje, oivičena sa tri planinska vrha: Vasojevićki kom (2460m), Kučki (2487m) i Ljevoriječki Kom (2453m) i visoravni Štavna, Ljuban, Rogam, Turjak i Carine.[1][3][4]

Park prirode Komovi
Vrhovi Komova
Lokacija Crna Gora
Najbliži gradAndrijevica, Podgorica, Kolašin
Koordinate42°34′0″N 18°32′0″E / 42.56667°N 18.53333°E / 42.56667; 18.53333
Površina218,52 km² (84 mi² )
Osnivanje2015, 2019.[1]
VlasnikCrna Gora

Jezera uredi

Bukumirsko jezero nalazi se u podnožju planine Žijovo na nadmorskoj visini od 1.443m. Spada u grupu malih jezera, dugo je 210m , široko 130m, a duboko 17 metara. To je ledničko jezero koje vodu dobija topljenjem snijega, padavina, ali i iz povremenih izvora. Okolina mu je travnata i brežuljkasta, dno mu je muljevito, sa strana je obraslo barskom vegetacijom koja može uticati na njegovo nestajanje. Zbog svoje dubine boja mu se kreće od svijetlo zelene u priobalnom prstenu do tamno zelene krećući se ka centru.

Rikavačko jezero nalazi se u podnožju planine Vila koja priprada masivu Žijova blizu granice sa Albanijom. Jezero je smješteno na 1313 m. nadmorske visine, a u njega se ulivaju vode potoka Rikavac, a poniru vode u rijeke Cijevnu i Ribnicu. Do njega se može doći samo terenskim vozilom ili pješke. Može da se ide do katuna Širokar, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 1765m, gdje se stazama spušta do jezera.

Flora uredi

Na ovom prostoru klimatski i drugi ekološki faktori uslovili su razvoj raznovrsnog i bogatog biljnog i životinjskog svijeta, u kome su izdiferencirane visinske zone, počev od dolina rijeka i gustih lišćarskih, mješovitih i četinarskih šuma u donjem i središnjem dijelu planinskog masiva do bogatih planinskih livada i pašnjaka, te kamenjara i sipara na samim planinskim vrhovima. Područje Parka prirode ”Komovi” karakteriše se raznovrsnošću biljnog svijeta koji se ogleda u prisustvu velikog broja planinskih, ljekoviti, endemičnih i reliktnih biljnih vrsta.

Bogatu vegetaciju čine: planinski ljutići (Ranunculus montanus), križani ljutić (Ranunculus hidridus) i klapakur (Ranunculus scutatus), krstica (Parisquadrifolia) i druge planinske vrste guste sočne trave. Na Komovima raste jedan od najljepših cvjetova visokih planina žuti jablan (Trollius europaeus), kernerov mak (Papaver kernerii), alpska sunčanica (Heliantehemum slpestris), orfandisova ljubičica (Viola orphanidis), puzava kamenjarka (Saxifraga opositifolia), blijeda djetelina (Trifolium pallescens), alpska grozničnica (Sceutellaria alpina), albanski ljiljan (Lilium albanicum), trava od uloma konstolom (Narthecium scardicum), barski kaćun (Dactylorhiza cordigera), zovni kaćun (Orchis sambucina), gencianolika bokvica (Plantago gentianoides), siparska hajdučica (Alhillea abrotanoides), alpska sasa (Pulstatilla alpina).

U visokoplaninskoj endemičnoj flori Komova najveći broj vrsta pripada jadransko-mediteranskoj vrsti (Cerastium dinaricum, Arenaria gracilis, Plantago reniformis, Veronica satureioides, Saxifraga prenja, Hieracium guentheribeckii, H. Gymnocephalum i dr.), ilirsko-skardo-pindskoj vrsti (Hieracium stuppeum, Phyteuma pseudoorbiculare, Euphorbia capitulata, Amphoricarpus autariatus, Pedicularis malyi, Achillea abrotanoides i dr.) i ilirsko-mezijskim geoelementima (Pedicularis brachyodonta, Cicerbita pancicii i dr.). Od transbalkanskih endema prisutni su: Silene sendtnerii, Acer heldreichii subsp. visianii, Pinguicula balcanica, Pedicularis hoermmanian i dr.

Endemi uredi

Na visokoplaninskom području Komova je prisutan određeni broj lokalnih endema koji se nalazi samo na Komovima i nigdje više u svijetu, a to su: Androsace komovensis Schönswetter & Schneew., Arenaria halacsyi Bald., Gentianella pevalekii Bjelčić & Mayer.

Park prirode uredi

Park prirode Komovi obuhvata djelove teritorije glavnog grada Podgorice te opština Andrijevice i Kolašina. Opština Andijevica i Glavni grad Podgorica su ga 2015. godine proglasili za park prirode na svojim teritorijama, a opština Kolašin 2019. godine.[5]

Reference uredi

  1. 1,0 1,1 „Park prirode Komovi”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  2. Park prirode Komovi - www.auzp.me
  3. „Zaštićena područja”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  4. „Nacionalni parkovi u Crnoj Gori”. Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net. Pristupljeno 9. 2. 2021. 
  5. Zaštičena područja Crne Gore - natura2000infocentar.files.wordpress.com - Pristupljeno 9.12.2021