Panslavenske boje
Panslavenske ili panslovenske boje — plava, bijela i crvena — jesu boje zastupljene na nacionalnim i državnim zastavama mnogih slavenskih zemalja, regija i organizacija. Kombinacija ovih boja potječe iz panslavenskog pokreta 19. vijeka, a definirana je na Praškom sveslavenskom kongresu 1848. godine temeljom trgovačke zastave Rusije korištene od 17. vijeka.[1][2]
.svg)
Današnje slavenske države sa panslavenskom trobojnicom jesu Rusija, Češka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska i Srbija. Za Bugarsku se drži da je plavu traku zamijenila zelenom. Poljska je zadržala staru bijelo-crvenu dvobojnicu. Negdašnja zastava Crne Gore temeljila se na panslavenskim bojama uz istovjetni redoslijed kao i srpska. Zastave Ukrajine, Bjelorusije i Sjeverne Makedonije nikada nisu poprimile panslavenske boje.
Historija
uredi.jpg)
Kombinacija bijele, crvene i plave boje poznata je na slavenskim zastavama još od 13. vijeka: prema izvoru iz 1281. poznato je da je zastava srpske dinastije Nemanjića bila crveno-plava (lat. vexillum unum de zendato rubeo et blavo[3]); Gelnhauzenskim kodeksom iz 1407. utvrđeno je da je zastava Moravske plava sa šahiranim crveno-bijelim orlom;[4] zastava Kraljevine Poljske iz 15. vijeka bila je crvena s bijelim orlom; bijelo-plavo-crveni barjaci su također prikazani i u Štokholmskom svitku, ilustrirajući svečanu povorku u Krakovu 1605. godine.[5]
Na Prvom sveslavenskom kongresu u Pragu 1848, prema Georgiju Vilinbahovu, učesnici su odlučili da će uzeti rusku bijelo-plavo-crvenu zastavu kao osnovu za zastave svojih oslobodilačkih pokreta,[2] na što su utjecale i boje francuske revolucije.[6] Na samom su kongresu češki Moravljani nastupili sa bijelo-crveno-plavom zastavom.[7] Iste godine Lužički Srbi su proglasili plavo-crveno-bijelu trobojku za svoj nacionalni simbol.[8] Iste boje, ali u drugačijem rasporedu (crveno-bijelo-plava) koristio je ban Hrvatske Josip Jelačić 1848., na osnovu čije zastave je zasnovana zastava Kraljevine Hrvatske i Slavonije.[2][9] Slovenačke patriote koristile su rusku trobojku u istom rasporedu boja, a slovački revolucionari 1848. usvojili su obrnuti raspored boja za zastavu — crvena-plava-bijela.[2]
U inostranstvu su često viđali rusku trobojku kako se vijori na trgovačkim brodovima. U skladu sa međunarodnom tradicijom, po pravilu je da je nacionalna ili državna zastava istovremeno i zastava civilne flote.[2] Stoga je upravo ona smatrana „ruskom nacionalnom zastavom”.[10][11] U samoj Ruskoj Imperiji petrovska bijelo-plavo-crvena zastava često se smatrala filistrom, odnosno narodnom, i nakon što je država odobrila crno-žuto-bijelu zastavu 1858., druga zastava je prvenstveno smatrana zastavom vlade.[11]
Na Drugom sveslavenskom kongresu u Rusiji 1867., glavni simbol je bio bijelo-zlatni transparent, na kojim su se nalazili slavenski misionari Ćirilo i Metodije, a iznad njih — „Spasitelju, blagoslovi ih za apostolsko djelo”. Prema novinskim publikacijama tog vremena, ovaj barjak slavenskog jedinstva izazvao je poštovanje kod svih prisutnih.[12][13]
Godine 1918. plavo-bijelo-crvena trobojka postala je simbol Čehoslovačke te Države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije. Preobrazbom u SFR Jugoslaviju dodana joj je crvena petokraka, a njenim je raspadom uklonjena, te je kao obična trobojka ostala zastavom SR Jugoslavije i Srbije i Crne Gore do 2006. godine.
Galerija
uredi- Trenutne slavenske države
-
-
-
-
-
-
- Bivše slavenske države
-
-
Zastava Kraljevine Hrvatske između 1848. i 1852, te 1860. i 1868. -
Zastava Kraljevine Slavonije između 1848. i 1852, te 1860. i 1918. -
-
-
Zastava Kneževine i Kraljevine Crne Gore između 1905. i 1918. -
-
-
-
-
Zastava nekadašnje Republike Srpske Krajine -
-
Jedna od poljskih zastava korišćenih u Januarskom ustanku -
-
-
-
Zastava Samare, bugarskih dobrovoljaca koji su učestvovali u rusko-turskom ratu
.svg)
.svg)
.svg)
.svg)
.svg)
.svg)
.svg){kind=small}
- Drugi slavenski entiteti i pokrajine
-
-
-
-
-
-
-
Zastava Autonomnog Okruga Čukotka u Rusiji -
Zastava Autonomnog Okruga Komi-Perma u Rusiji -
Zastava Hakasije u Rusiji -
-
-
-
Zastava jezika Slovio -
Zastava međuslovenskog jezika
.svg)
Povezano
urediIzvori
uredi- ↑ Килюнен 2007: str. 103
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Вилинбахов, Георгий Вадимович (2003) (ru). Государственная геральдика в России: Теория и практика. Pristupljeno 2. 7. 2021.
- ↑ Samardžić, D. (1983). Vojne zastave Srba do 1918. Beograd: Vojni muzej.
- ↑ „Historické symboly - Ministerstvo vnitra České republiky” (cs). www.mvcr.cz. Pristupljeno 3. 7. 2021.
- ↑ Bochenski, Zbignew (1988). „A Description of the Stockholm Roll” (en). Studia do dziejów dawnego uzbrojenia i ubioru wojskowego, cz. IX i X (Kraków).
- ↑ „Los colores paneslavos” (es). Vexiloblogia. 26. 8. 2008. Pristupljeno 4. 7. 2021.
- ↑ Havlík 1990: str. 12
- ↑ „Лужицкие сербы: Тысяча лет противостояния ассимиляции”. Arhivirano iz originala na datum 28. 05. 2013. Pristupljeno 13. 07. 2016.
- ↑ „Флаг Словении” (ru). web.archive.org. Arhivirano iz originala na datum 2. 4. 2019. Pristupljeno 3. 7. 2021.
- ↑ Соболева & Артамонов 1993: str. 119
- ↑ 11,0 11,1 Соболева 2002: str. 157
- ↑ Майорова, Ольга (2001). „Славянский съезд 1867 года: Метафорика торжества — Журнальный зал” (ru). Новое Литературное Обозрение 51.
- ↑ П., Маша (2012). „Путешествие чехов в Москву” (ru). ZEN magazine. Русская версия : журнал 2: 92—95. ISSN 1805-6261. Arhivirano iz originala na datum 4. 10. 2013. Pristupljeno 4. 7. 2021.
Literatura
uredi- Килюнен, Киммо (2007) (bg). Енциклопедия страните по света и техните знамена. TRUD Publishers. ISBN 978-954-528-775-6. Pristupljeno 4. 7. 2021.
- Havlík, Lubomir (1990). „Symboly moravské identity” (cz). Moravskoslezská orlice 14: 12.
- Соболева, Н. А.; Артамонов, В. А. (1993) (ru-RU). Символы России. Очерки истории государственной символики России. Москва: Панорама. Pristupljeno 4. 7. 2021.[mrtav link]
- Соболева, Н. А. (2002) (ru). Российская государственная символика. История и современность. Москва: ВЛАДОС. Pristupljeno 4. 7. 2021.[mrtav link]
Dodatna literatura
uredi- Желиба, А. В. (2007). „Славянские цвета” (ru). Гербовед 2 (94): 24-29.
- Želiba O. V. Istorijat zastava slovenskih naroda. Jedinstvo u crveno belom // OCILO. — 2013, NOVEMBAR. — № 8. S. 40-47.