Orhidejama se nazivaju sve biljke iz porodice Orchidaceae. Cijela porodica je dobila ime po dva gomoljasta korijena koja oblikom podsjećaju na mošnje (grčki όρχις „mošnje“). Nakon porodice Asteraceae, orhideje su druga po veličini porodica Anthophyta. Smatra ih se posebno lijepim, i za mnoge je orhideja kraljica cvijeća. Botaničari priznaju oko 1.000 rodova s 15.000 do 30.000 vrsta. Nema ih jedino na artičkom ledu i pustinjama.

Orhideje
Orhideja Cattleya warscewiczii
Naučna klasifikacija
Carstvo: Plantae
Koljeno: Magnoliophyta
Razred: Liliopsida
Red: Asparagales
Porodica: Orchidaceae
Juss.

Podjela orhideja

uredi
  • mjesto rasta (epifiti,teretrističke)
  • način rasta (simpodijalne (razgranata stabiljka), monopodijalne (izražena matična os))

Opis biljke

uredi
  • Korijen: Sličan gomolju, zadebljanja nazivamo bulbe. Neke vrste stvaraju adventivno korijenje.
  • Listovi: Mogu biti dugi i poludugi a voštana prevlaka štiti ih od isparavanja. Mekolisne orhideje odbacuju listove.
  • Cvijet: Dvostrano simetričan, 3 lapa (vanjski krug - sepala) 3 latice (unutrašnji krug - petala), donja latica je transformirana i zovemo ju usna ili labellum.

Čimbenici rasta

uredi
  • Svjetlost: Traže dosta svijetlosti, lako su prilagodljive, a najprikladniji je polusjenovit položaj (10 000 - 20 000 luksa). Po boji lista i cvijeta otkrivamo višak ili manjak svjetlosti.
  • Temperatura: Ovisi o dobu dana (dan, noć) i godišnjem dobu (ljeto, zima), također ovisi o vrsti orhideje. Po danu temperatura treba biti od 16-21 °C, a po noći 13-16 °C. Vrste pahalaenopsis i dendrobium zahtjevaju veće temperature ,21-29 °C.
  • Vlažnost: Orhideje traže svjež i vlažan zrak, jer hladi listove, a trebamo obratiti pozornost da je noću vlažnost niža. Orhideje manje zalijevamo, a češće prskamo i mora se paziti na tvrdoću vode. Temperature vode i tla moraju biti iste.

Posebni uzgojni problemi

uredi
  • Smeđe mrlje na lišću : Tvrde i suhe (sunčeve opekline), Mekane (gljivično oboljenje)
  • Vodoravan ili padajuć rast : nedovoljno svijetla ili dovoljno svijetla, a nepravilno zalijevanje
  • Pljesan na listovima : rosimo listove u hladnim uvjetima
  • Nema cvatnje : biljka zdrava (nedovoljno svijetla)

Prignojavanje

uredi
  • U supstratu ima malo hranjivih tvari pa prignojavamo s otopinom NPK gnojiva
  • U proljeće i ljeto ih prignojavamo otopinom koja je bogata dušikom, a u jesen i zimu bogatu kalijem
  • Kada orhideje cvatu u otopini prevladava fosfor
  • U doba vegetacije gnojimo ih jednom na tjedan, a zimi svaki drugi ili treći tjedan

Supstrat

uredi

1. dobro prozračuje 2. lako se raspada 3. zadržava vlagu

Posude za uzgoj

uredi

Možemo uzgajati na uzgojnim stolovima, ali prednost imaju uzgojni lonci.

  • Lonci od gline su teži, propuštaju vlagu i zrak.
  • Plastični lonci su lagani zato se lakše prenose i dulje zadržavaju vodu.
  • U letvičastim košarama zrak struji sa svih strana na korijenje, ali uzrokuje brže sušenje.

U lonce sadimo plitko, često se korijenje ili gomolj polažu neposredno na supstrat ili se rahlo prekriju.

Presadnja

uredi

Kada ćemo presađivati ovisi o razvoju biljke i sastavu supstrata. Biljke koje brzo rastu presađuju se u veću posudu i to kada prerastu rub stare. Također ju moramo presaditi i ako je supstrat porozan ili se slegnuo, a najpogodnije je u proljeće (neke vrste se presađuju nakon vremena mirovanja). Ako se supstrat slegnuo biljku presađujemo bez obzira na vrijeme. Korjenu treba obilje zraka tako da voda mora brzo otjecati.

Razmnožavanje

uredi

Razmnožavaju se generativno i vegetativno. Vegetativno: dijeljenjem korjena i gomolja. Orhideje koje rastu samopodijalno razmnožavamo djeljenjem tako da ostavljamo 3-5 gomolja s vodećim izbojkom, a preostale gomolje ponovno sadimo. Ako gomolji imaju pričuvne pupove regeneriraju se za 2-3 godine. Vrsta Dendrobium phalaenopsis lakše se vegetativno razmnožava i tako da se preostali gomolji vežu u 10-15 cm duge vezice i ulažu u zdjelu s mahovinom. Vrstu Paphiopedilum treba oprezno odjeljivati. Veći se primjerci pri vađenju iz lonca sami raspadaju u više komada. Srednje ili slabije biljke ne smiju se energično dijeliti jer se time mogu potpuno uništiti. Monopodijalne orhideje teže se razmnožavaju vegetativno, a za razmnožavanje koristimo stare biljke. Danas se orhideje uglavnom razmnožavaju merisistemom . Kao početni materijal za razmnožavanje upotrebljava se novonastali izbojak odraslih biljka, koji je dug 8-10 cm. Meristem uzimamo skalpelom iz vegetativnog vrha i prenosimo ga na pripremljeni hranjivi supstrat. Za uspjeh takvog načina razmnožavanja važna je potpuna sterilnost postupka.

Vrste orhideja

uredi

Aa Abdominea Acampe Acanthephippium Aceratorchis Acianthus Acineta Acrorchis Ada Aerangis Aeranthes Aerides Aganisia Agrostophyllum Amitostigma Anacamptis Ancistrochilus

Angraecum Anguloa Ansellia Aorchis Aplectrum Arethusa Armodorum Ascocenda Ascocentrum Ascoglossum Australorchis Auxopus Baptistonia Barbrodia

Barkeria Barlia Bartholina Beloglottis Biermannia Bletilla Brassavola Brassia Bulbophyllum Calypso Catasetum Cattleya Cirrhopetalum Cleisostoma

Clowesia Coelogyne Coryanthes Cymbidium Cyrtopodium Cypripedium Dactylorhiza Dendrobium Disa Dracula Encyclia Epidendrum Epipactis

Eria Eulophia Gongora Goodyera Grammatophyllum Gymnadenia Habenaria Herschelia Laelia Lepanthes Liparis Ludisia Lycaste Masdevallia Maxillaria Meliorchis Mexipedium

Miltonia Mormodes Odontoglossum Oncidium Ophrys Orchis Paphiopedilum Paraphalaenopsis Peristeria Phaius Phalaenopsis Pholidota Phragmipedium Platanthera Pleione Pleurothallis Promenaea

Pterostylis Renanthera Renantherella Restrepia Restrepiella Rhynchostylis Roezliella Saccolabium Sarcochilus Satyrium Selenipedium

Serapias Sophronitis Spiranthes Stanhopea Stelis Thrixspermum Trias Trichocentrum Trichoglottis Vanda Vanilla Zeuxine Zygopetalum

Galerija

uredi

Eksterni linkovi

uredi