Nekropola Umoljani
Nekropole stećaka Umoljani, na lokalitetu Dolovi, opština Trnovo (FBiH), sadrži nadgrobnike iz istorije Bosne i Hercegovine u srednjem vijeku.[1] Na sjednici komisije za očuvanje nacionalnih spomenika održanoj od 12. do 18. maja 2009. godine, proglašena je za nacionalni spomenik BiH.[2] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik. Nacionalni spomenik čine:
- nekropola sa 47 stećaka
- nekropola sa 11 starih nišana
- zemljom prekriveni ostaci objekta na lokalitetu Crkvina
- osamljeni stećak
- nekropola sa pet stećaka[3]
| Nekropola stećaka Umoljani | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Bosna i Hercegovina, Umoljani, Trnovo (FBiH) | |
| Registriran: | 2016. |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, vi |
| Ugroženost: | yes |
| Referenca: | UNESCO |
Nekropola se nalazi na listi 28 srednjovjekovnih nekropola stećaka koje su 2016. godine proglašene Svjetskom baštinom UNESCO-a. Na listi su 20 nekropole u Bosni i Hercegovini, po 3 u Srbiji i Crnoj Gori, a 2 u Hrvatskoj. [4]
Historija uredi
U kasnom srednjem vijeku predio od rijeke Rakitnice od izvora na istoku, do rječice Trešanice na zapadu, bio je dio župe Neretve. Župa Neretva je u XV stoljeću bila podijeljena na bosanski i hercegovački dio, sa graničnom linijom na rijeci Neretvi. Bosanski dio se protezao do desne obale Neretve i pripadao je oblasti Kraljeve zemlje, a hercegovačkom dijelu su pripadali predjeli na lijevoj obali rijeke Neretve i bili su pod vlašću oblasnih gospodara Kosača.[5]
Opis uredi
Većina stećaka izrađeni su od lokalnog kamena, imaju oblik ploče, sanduka i sljemenjaka[6]. Znatan broj stećaka ukrašavaju realistička i simbolička obilježja (tordirana vrpca, dvostruka vrpca od cik-cak linija, linije rađene u vidu reljefnih ispupčenja i udubljenja, loza sa trolistom, loza sa spiralama, stilizirani križ, latinski krst, štit, mač, krug i figuralna predstava kola, tj. posmrtnog kultnog plesa, zatim predstava stiliziranog stabla sa dva para spiralnih zavoja koji se simetrično povijaju te ukras rozete).[7]
Nišanima se nazivaju uspravno stojeći kameni spomenici iznad grobova muslimana u Bosni i Hercegovini.[8] Na osnovu ilustrirane dvije osnovne varijante nišana; pravougaonog oblika sa piramidalnim završetkom i u formi stele, nišani se datiraju u period druge polovine XV i prve polovine XVI stoljeća, kojem pripadaju i Kraj stećaka i početak nišananajraniji primjeri nišana u Bosni i Hercegovini. Ukrasi ilustrirani na nišanima su traka i polujabučica.[9]
Literatura uredi
Reference uredi
- ↑ „Dubravko Lovrenović: Bosansko I humsko mramorje srednjeg vijeka”. RABIĆ: Sarajevo, 2009. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nekropola Olovci”. Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ↑ „Arheološki leksikon, arheološka nalazišta”. Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Državna komisija”. Arhivirano iz originala na datum 2020-01-17. Pristupljeno 2018-10-26.
- ↑ Pavao Anđelić: Teritorijalna organizacija srednjovjekovne Bosne
- ↑ „Šefik Bešlagić: STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stećcima”. Sarajevo: Veselin Masleša, 1965. Pristupljeno 9. 2. 2018.
- ↑ „Šefik Bešlagić NIŠANI XV I XVI VIJEKA U BOSNI I HERCEGOVINI”. ANUBIH – Sarajevo, 1978. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ „Nada Miletić: STEĆCI – Umjetnost na tlu Jugoslavije”. Izdavački zavod Jugoslavija, Beograd – Spektar Zagreb – Prva književna komuna Mostar, 1982. Pristupljeno 9. 2. 2017.
