Mato Topalović

Mato Topalović (Zdenci kraj Slavonskog Broda, 9. rujna 1812. - Gradište, 26. travnja 1862.), hrvatski svećenik, profesor, pisac i član ilirskog pokreta.

Mato Topalović

ŽivotopisUredi

Jedan od prvih Slavonaca koji su prihvatili ideje ilirskog pokreta. Pučku školu pohađa u Slavonskom Brodu, a gimnaziju u Vinkovcima. U sjemeništu đakovačke biskupije upoznaje Josipa Jurja Strossmayera i Jurja Tordinca. Nakon završenog dvogodišnjeg tečaja iz filozofije u Đakovu započinje studi u Pešti gdje upoznaje Frana Kurelca, Stjepana Ilijaševića i Miroslava Dražića. Doktorira filozofiju zajedno sa Strossmayerom 1833. godine, doktorat iz teologije postiže 1837. godine u Beču kao kandidat kolegija Pazmaneum. Za vrijeme bečkog studija 1834. godine upoznaje Ljudevita Gaja s kojim se poslije dopisuje. Za svećenika je zaređen 17. srpnja 1837. godine. Svećeničku službu obavljao je kao vojni kapelan u Veroni, zatim kao vikar u Trnavi, i Vinkovcima. 1844. godine dolazi u Đakovo na poziv biskupa Josipa Kukovića za profesora filozofije. 1848. godine odlazi sa Stankom Vrazom. u Prag na Sveslavenski kongres. 1. studenog 1855. godine postaje župnikom u Gradištu. Razbolivši se od sušice umire 26. travnja 1862. godine u pedesetoj godini života. Nadgrobni spomenik mu podiže dugogodišnji prijatelj Josip Juraj Strossmayer u znak «bratimskog svećenstva i prijateljske ljubavi». Perom ga je ovjekovječio i Petar Preradović u svojim sonetima.

Književno stvarateljstvoUredi

Prvi puta se pojavljuje svojim proznim člankom «Lizt iz Becha», u Danici 1835. godine Gajeva danica donosi njegove pjesme u brojevima (12., 14., 25., 44., 49.). Topalović preporučuje popravak pravopisa kao temelj za jedinstvenu hrvatsku književnost. U njegovom radu više se osjeća domoljubni duh nego pjesništvo.

Najvažnija djelaUredi

  • «Bog i molitva domorodca ilirskog» iz 1836. godine unutar koje su spojeni,njegovi religiozni i patriotski osjećaji.
  • «Razgovor pjesnika i vile Slavonkinje» , * «Danica» 1836. Godine
  • «Tamburaši Ilirski» Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
  • «Odziv rodoljubnog srca», Zbirka pjesama, Osijek, 1842. godine
  • «Pozdrav Njegovoj Kraljevskoj visosti nadvojvodi Stjepanu» 1847. godine
  • «Misli rodoljubne o cesarsko-kraljevskoj vojsci» 1847. Godine

Zbirka narodnih pjesama «Tamburaši Ilirski» neobično oštro je kritizirana iako dobronamjerno zbog stila pisanja od Stanka Vraza. Topalović je smatrao da je svaka knjiga u onim prilikama dobro došla, a da kritika pa bila ona i dobronamjerna, šteti narodnom radu. On je u svojoj zbirci «Odziv rodoljubnog srca», u pogovoru odgovorio na Vrazovu kritiku. Topalovićev pokušaj da izda hrvatski književni zbornik «Jeka od Osijeka» 1841. godine nije se ostvario zbog nedobivanja dozvole mađarskih vlasti.

IzvoriUredi

  • Željko Batarilović, Župa gradište, 2002.
  • Matija Pavić, Biskupijsko sjemenište i Djakovu 1806-1906, 1911.