Otvori glavni meni
Udar lavine
Lavina na Mont Everestu

Lavina ili usov (ponekad pleonazmično i snježna lavina) nazivi su za rušenje velikih masa snijega niz strme planinske padine većih nagiba, najčešće zimi i u rano proljeće.

StvaranjeUredi

Strma planinska područja pogoduju nagomilavanju snježnih masa koje se pod utjecajem vjetra, potresa, jakog zvuka (pucanj, pisak lokomotive, ljudski glas) ili kretanja ljudi i životinja naglo obrušava niz padinu u dolinu.[1]

Djelovanje snijega može biti suho ili vlažno. Suhe lavine javljaju se zimi, kreću se velikom brzinom (do 100 m/s) i ispred sebe stvaraju vjetar velike rušilačke snage. Vlažne lavine nastaju u proljeće kada počne otapanje snijega, a odlikuje ih relativno visok sadržaj stjenovitog morenskog materijala (kamenja, blokova stijena i drveća) pomiješanog sa snijegom.[1]

ŠtetaUredi

Lavine često izazivaju velike štete i gubitak ljudskih života, mada su s obzirom na relativno slabu naseljenost planinskih područja svojim razmjerima ograničene u usporedbi sa drugim prirodnim katastrofama. Međutim, one u nekim slučajevima uz ljude ruše i naselja, uništavaju komunikacije (kablove) i šume. Primjer snježne nezgode velikih razmjera je Peru 10. 1. 1962. godine. Ovom prilikom, lavina je uništila devet naselja i usmrtila 4000 ljudi.[2]

Lavine su vrlo česta pojava na Alpama, a rijetka na Prokletijama. Evropske mjere zaštite od lavina su sljedeće:[1]

  • organiziranje službe nadzora i upozoravanja na opasnost
  • umjetno izazivanje malih lavina prije velikog nagomilavanja
  • sprečavanje nagomilavanja snijega na ugroženim mjestima
  • podizanje građevina za usmjeravanje i usporavanje snježne mase

Tablica rizikaUredi

Sljedeća tablica predstavlja rizik od nastanka lavine određen u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti. Prema njoj, u Francuskoj je najčešće rizik trećeg i četvrtog stupnja, dok su u Švicarskoj najzastupljeniji drugi i treći stupanj.[3]

Stupanj rizika Stabilnost snijega Zastavica Opis stepena
nizak (1) snijeg je u principu stabilan   doći će do lavine samo ako težak teret pređe preko najstrmijih padina; svake spontane lavine su zanemarljive; stanje stabilno
ograničen (2) snijeg je djelimično stabilan na nekim strminama, dok je na ostatku stabilan   do lavine dolazi samo ako preko padina pređe težak teret, posebno na relativno strmim padinama; nema spontanih klizanja snijega
srednji (3) na većini strmina snijeg je samo djelimično stabilan   do lavine može doći na bilo kojoj padini čak i sa relativno malim teretom; na posebno osetljivim padinama može doći do osrednjih spontanih klizanja snijega
visok (4) na svim strminama snijeg generalno nije stabilan   do lavine lako može doći na bilo kojoj padini sa relativno malim teretom; na posebno osjetljivim padinama može doći do povelikih spontanih klizanja snijega
vrlo visok (5) snijeg je u principu nestabilan   na svim strminama može doći do velikih spontanih lavina

Tablica jačineUredi

Sljedeća tablica predstavlja jačinu lavine po njenom postanku određenu u većini evropskih zakonodavnih sistema. Ova skala usvojena je aprila 1993., a ažurirana maja 2003. radi povećanja uniformnosti.[3]

Stupanj Ishod Šteta Veličina
bljuzga (1) snijeg obara, ali ne i zakopava ljude mala; obično povrede ljudi (rijetko smrt) dužina < 50 m
zapremina < 100 m³
mala (2) snježna masa se zaustavlja na samoj padini zakopavanje, povređivanje i usmrćivanje dužina < 100 m
zapremina < 1000 m³
srednja (3) snježna masa stiže do dna same padine oštećenja drveća, građevina i vozila dužina < 1000 m
zapremina < 10.000 m³
velika (4) snijeg prelazi sve nizbrdice i ravnine obaranje drveća, građevina i vozila dužina > 1000 m
zapremina > 10.000 m³

IzvoriUredi

  1. 1,0 1,1 1,2 Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). "Led na kopnu". Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2. 
  2. "Avalanche kills thousands in Peru". History Channel. http://www.history.com/this-day-in-history/avalanche-kills-thousands-in-peru. pristupljeno 1. 6. 2013.. 
  3. 3,0 3,1 George, David. "An Analysis of French Avalanche Accidents for 2005-2006". http://david.geraldine.perso.neuf.fr/pistehors/images/avalanche/avalanche-accidents-2006.pdf. pristupljeno 1. 6. 2013.. 

LiteraturaUredi

  • Gavrlilović, Ljiljana; Gavrilović, Dušan (2007). "Led na kopnu". Geografija 1. Beograd: ZUNS. str. 151-152. ISBN 978-86-17-14283-2.