Nematerijalna svjetska baština

Zvončari Kastavštine su od 2009. godine nematerijalna svjetska baština

Od 1990-ih UNESCO-v odbor za zaštitu svjetske baštine počeo je oblikovati pojam nematerijalna svjetska baština kao dijela svjetske baštine koja će se koncentrirati na nematerijalnu baštinu. God. 2001. UNESCO je napravio analizu^[1] među zemljama članicama kako bi uobličio definiciju, a od rujna 2003. godine konvencijom u Abu Dhabiju, svjetska baština UNESCO-a postala je i nematerijalna svjetska baština o čijemu pisu i upravljanju vodi računa "Mađudržavni odbor za očuvanje nematerijalne svjetske baštine", čiji je član od 2008. do 2010. bila i Hrvatska.

Nematerijalnu svjetsku baštinu čini nematerijalna kulturna baština kao što je: usmena tradicija, umjetničke izvedbe, društveni običaji, rituali, festivali, znanja i običaji vezani za prirodu i svemir, te znanja i umijeća tradicionalnih obrta.

Za upis na popis nematerijalne svjetske baštine, nematerijalna baština mora biti:

tradicionalna, ali još uvijek živa. Ne samo naslijeđeni običaji, nego suvremena ruralna ili urbana praksa u kojoj su uključene različite kulturne skupine;
inkluzivna, tako da povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost, te doprinosi društvenom jedinstvu, ohrabruje osjećaj identiteta i pripadnosti različitim društvima i društva općenito;
reprezentativna tako da predstavlja znanja, tradiciju, običaje i vještine koje se prenose u jednoj zajednici s koljena na koljeno, ili drugim zajednicama;
temeljena na zajednici koja se s njom identificira, koja ju stvara, održava i prenosi^[2].

Noh je osnovna forma japanskog kazališta i utjecalo je na Bunraku, japansko kazalište lutaka, ali i Kabuki.^[3] Sva tri oblika kazališta su UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.

Sadržaj/Садржај

1 Popis nematerijalne svjetske baštine
- 1.1 Nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj
2 Izvori
3 Poveznice
4 Vanjske poveznice

Popis nematerijalne svjetske baštineUredi

Popis nematerijalne svjetske baštine sadrži 166 upisa od kojih su 12 na "popisu za hitnu zaštitu", a 3 na "popisu definiranom člankom 18" o programu zaštite, planiranja projekata i aktivnosti:

Nematerijalna svjetska baština u HrvatskojUredi

Upisani 2009. godine:
- Zvončari Kastavštine
- Hrvatsko čipkarstvo
- Procesija kraljica (Ljelje) u Gorjanima
- Hvarska procesija križa
- Festa Svetog Vlaha u Dubrovniku
- Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja
- Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici
Upisani 2010. godine:
- Sinjska alka
- Ojkanje - upisano pod nematerijalna kulturna baština s potrebom za hitnom zaštitom
- Tradicija pravljenja licitara
Upisani 2011. godine:
- Bećarac
- Nijemo kolo, plesno kolo Zagore

IzvoriUredi

PovezniceUredi

Vanjske povezniceUredi

[1] Sastanak UNESCO-a 2001.

[2] Nematerijalna svjetska baština UNESCO-a

[3] Japansko kazalište na "UNESCO Culture Sector"

[1]

[2]

[3]