Labud (zviježđe)

Labud (lat: Cygnus) je zviježđe sjevernog neba. Jedna je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih konstelacija. Zbog karakterističnog izgleda, zviježđe je ponekad poznato i pod nazivom Sjeverni križ.

Labud (lat.:Cygnus)
klikni za veću sliku
Kratica	Cyg
Genitiv	Cygni
Simbolizira:	Labud
Rektascenzija	20.62 h
Deklinacija	+42.03°
Površina	804 sq. deg. (rang: 16.)
Broj zvijezda sjajnijih od m = 3	4
Najsjanija zvijezda	Deneb (α Cyg) (Priv. mag. 1.25)
Meteorski pljuskovi	listopadski cignidi Kappa cignidi
Susjedna zviježđa	Kefej Zmaj Lira Lisica Pegaz Gušterica
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +90° i −40° U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu rujnu.
vidi i Kategorija:Labud (zviježđe)

Labud (zviježđe) na Wikimedijinoj ostavi

Zviježđe na nebu prikazuje labuda koji leti prema jugu.

Značajnije zvijezde

• Deneb (α Labuda) - bijeli velediv udaljen oko 3,000 ly. Prividni sjaj Deneba je + 1.25 magnituda, a ukupan - 8.73
• Albireo (β Labuda) - četvrta najsjajnija zvijezda u Labudu. Poznata je po tome što je dvostruka zvijezda i izraženim bojama. Sjajnija komponenta je narančasti div prividnog sjaja + 3.08, a tamnija komponenta je plava zvijezda prividnog sjaja + 5.10 magnituda.
• Sadr (γ Labuda) - druga najsjajnija zvijezda u zviježđu. Oko nje se nalazi difuzna maglica IC 1318.
• δ Labuda - peta najsjajnija zvijezda u Labudu. Zbog svog položaja u blizini precesijske kružnice, δ Labuda će oko 11,250. godine preuzeti ulogu Sjevernjače. Prividni sjaj zvijezde + 2.20 magnitude.
• ε Labuda - treća najsjajnija zvijezda, prividnog sjaja + 2.46 magnituda. Zvijezda je narančasti div udaljen samo 72 ly od Zemlje.

Objekti dubokog svemira

Labud se nalazi u pojasu Mliječne staze. Zbog povoljnog položaja, kako na sjevernom nebu, tako i u našoj galaksiji, zviježđe je bogato objektima dubokog Svemira.

Od značajnijih maglica valja izdvojiti sljedeće:

• NGC 7000 (Maglica Sjeverna Amerika), golema emisijska maglica, nedaleko od zvijezde Deneb. Maglica se na nebu proteže oko 3° i udaljena je oko 1,800 ly. Nije poznata zvijezda koja potiče vodik u maglici na emisiju svjetlosti. Zbog velike površine i malog površinskog sjaja, maglica je teško uočljiva vizualno ali je zato predivna na fotografijama.
• IC 5070 (Maglica Pelikan), manja emisijska maglica pokraj Sjeverne Amerike.
• NGC 6888 (Maglica Srp), maglica nastala prilikom izbačaja plina s zvijezde HD 192163.
• Maglica Veo, ostatak supernove koji se prostire oko 3° na nebu. Pojedini dijelovi maglice nose zasebne NGC oznake (NGC 6960, NGC 6962, NGC 6979, NGC 6992 i NGC 6995).
• NGC 6946, spiralna galaksija poznata po neobično velikom broju supernova u sebi.
• Cygnus X-1, izvor rentgenskog zračenja koje stvara materija prilikom pada u crnu rupu.

U zviježđu se nalazi i dva Messierova objekta. To su otvoreni skupovi M29 i M39.