Alpha Ursae Minoris
Opservacijski podaci
Epoha J2000
Sazvježde Mali medvjed
Rektascenzija 02h 31m 48.7s
Deklinacija (astronomija) +89° 15′ 51″
Vidljiva veličina (V) 1.97
Karakteristike
Spektralni tip F7 Ib-II SB
B-V Indeks boja 0.60
U-B Indeks boja 0.38
Promjenljivi tip Cefeida
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv)-17 km/s
Pravo kretanje (μ) RA: 44.22 mas/god.
Dec.: -11.74 mas/god.
Paralaksa (π)7.56 ± 0.48 mas
Udaljenost431 ly (132 pc)
Apsolutna veličina (MV)-3.64
Detalji
Masa 6 M
Radijus 30 R
Luminozitet 2200 L
Temperatura 7000 K
Metalicitet ?
Rotacija ~17 km/s
Starost ? godina
Ostale oznake
Polaris, Cynosura, Alruccabah, Phoenice, Tramontana, Angel Stern, Navigatoria, Star of Arcady, Yilduz, Mismar, Polyarnaya, 1 Ursae Minoris, HR 424, BD +88°8, HD 8890, SAO 308, FK5 907, GC 2243, ADS 1477, CCDM 02319+8915, HIP 11767.

Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.

Sjevernjača se nalazi na nebu tako da se prvo pronađe Veliki medvjed, koji ima oblik velikih kola (7 zvijezda) i zatim se od zadnjih dviju zvijezda produlji linija (otprilike 5 duljina) i smjer vodi na Sjevernjaču u Malom medvjedu.
Projekcija precesije sjevernog pola na fiksnom nebu epohe J2000.0 za vremenski interval od 48000 p. n. e. do 52000 n. e.[1]. Stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.

Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.

Polarna zvijezda

uredi
Glavni članak: Polarna zvijezda

Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, α Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [2]

Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.

Izvori

uredi
  1. Vondrák, J.; Capitaine, N.; Wallace, P. (2011-10-01). „New precession expressions, valid for long time intervals” (en). Astronomy & Astrophysics 534: A22. DOI:10.1051/0004-6361/201117274. ISSN 0004-6361. 
  2. Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vanjske veze

uredi