Korejci, Koreanci ili Korejanci su jedna od najvećih etničkih grupa Istočne Azije. Većina Korejaca živi na Korejskom poluotoku i govori korejskim jezikom.

U Južnoj Koreji je za Korejce uobičajen naziv Hangug-in (한국인; 韓國人) ili Hanguk saram (한국 사람), dok se u Sjevernoj Koreji koristi izraz Chosŏn-in (조선인; 朝鮮人) ili Chosŏn saram (조선 사람). V. Nazivi za Koreju i Korejska latinizacija.

Stanovništvo Koreje je prilično homogeno u etničkom i lingvističkom smislu, tako da postoje relativno male manjinske grupe, uglavnom Kinezi i Japanci, u Južnoj i Sjevernoj Koreji.

Porijeklo uredi

V. također: Historija Koreje

Za Korejce se pretpostavlja da su tungusko-altajskog porijekla, što ih čini srodnim Mongolima i drugim narodima Centralne Azije, isto kao i Japancima. Narodi Sjeverne i Centralne Azije su relativno visokog rasta, i prepoznatljivih lica (dugi nosevi, više jagodice) te imaju duže brade i kose.

Iako su se kroz vijekove miješali s drugim istočnoazijskim grupama, Korejci su uglavnom zadržali fizički izgled svojih sjevernim mongolodinim precima, uključujući visinu, duge noseve, više jagodice i tzv. mongo-banjum ("mongolski madež"), genetsku predispoziciju za plavičasti madež na donjem dijelu tijela koji nestaje u ranom djetinjstvu.

Kultura uredi

Glavni članci: Kultura Koreje, Suvremena kultura Južne Koreje, Suvremena kultura Sjeverne Koreje

Južna i Sjeverna Koreja dijele istu kulturnu baštinu, ali su političke podjele nakon 1945. dovele do bitnih razlika u modernoj kulturi.

Jezik uredi

Glavni članci: Korejski jezik, Hangul

Jezik kojim govore Korejci je Korejski jezik, koji koristi hangul kao svoje glavno pismo. Danas u svijetu oko 71 miliona ljudi govori korejskim jezikom.

Korejci van Koreje uredi

Korejci u SAD uredi

V. također: Korejski Amerikanci, Popis slavnih Korejskih Amerikanaca

Više od milion Korejaca živi u SAD, uglavnom u velikim gradovima. Dio predstavljaju potomke nadničara koji su emigrirali na Havaje krajem 19. i početkom 20. vijeka. Znatan broj potječe od siročadi nastale korejskim ratom, u kojem su SAD bili glavni saveznik Južne Koreje. Tisuće siročadi su bile usvojene od (uglavnom bijelih) porodica nakon rata, zato što su njihove patnje bile prikazivane na televiziji. Većina se, pak, doselila ili potječe od doseljenika u SAD koji su iskoristili ukidanje imigracijskih kvota na temelju Hart-Cellarovog zakona godine 1965.

Najveća korejsko-američka zajednica se nalazi u Los Angelesu; Oblast zvana Koreatown u Los Angelesu je dobila ime prema korejskim imigrantima i kao takva je priznata od strane gradskih vlasti. Mnoge manje korejske enklave postoje u Južnoj Kaliforniji, uglavnom u Okrugu Orange. Još jedna značajna korejska enklava se nalazi u New Yorku, i uključuje Koreatown na Manhattanu, iako se veće koncentracije mogu naći i u gradskoj općini Queens.

Ostale korejske enklave se mogu naći u Seattleu, Houstonu, okrugu Bergen u New Jerseyu te Okrugu Cook u Illinoisu.

S obzirom da su mnogi Korejski Amerikanci relativno brzo stekli bogatstvo i počeli se naseljavati u predgrađima sa srednjom i višom klasom, etničke enklave su prestale postojati u mnogim oblastima, iako se još uvijek mogu naći korejske crkve i trgovine specijalizirane za usluživanje korejskih mušterija.

Države s najvećim udjelom Korejaca su Kalifornia, New York, Washington, Texas, Pennsylvania, New Jersey, Illinois i Virginia.

Korejci u bivšem Sovjetskom Savezu uredi

V. također: Deportacija Korejaca u Sovjetskom Savezu, Transferi stanovništva u Sovjetskom Savezu

Oko 450.000 Korejaca živi u bivšem SSSR-u, uglavnom u bivšim sovjetskim republikama Centralne Azije. Također postoje velike korejske zajednice u južnoj Rusiji (oko Volgograda), na Kavkazu i u južnoj Ukrajini. Te zajednice potječu od Korejaca koji su bili živjeli na Ruskom Dalekom Istoku krajem 19. vijeka.

Godine 1937. Staljin je deportirao oko 200.000 Korejaca u Kazahstan i Uzbekistan, bojeći se da bi Korejci mogli služiti kao japanski špijuni. Također postoji posebna korejska zajednica na ruskom otoku Sahalin, potomci Korejaca koje su japanske vlasti bile dovele kao prisilne radnike prije dolaska otoka pod sovjetsku vlast nakon drugog svjetskog rata.

Djelomično kao posljedica svih tih etničkih veza, Južna Koreja je drugi po redu uvozni partner Uzbekistana - iza Rusije - i jedan od najvećih stranih investitora u tu zemlju. Proizvođač automobila Daewoo je zapoečeo joint venture u augustu 1992. te danas postoji fabrika u Asaki, u uzbekistanskoj provinciji Andižan.

Korejci u Kini uredi

V. također: Kineski Korejci

Korejci čine jednu od 56 etničkih grupa službeno priznatih od NR Kine. Smatra se jednom od "većih manjina".

Korejaca ima oko 2 miliona u Kini, te žive uglavnom u sjeveroistočnom dijelu zemlje, posebno u Korejskoj autonomnoj prefekturi Yanbian u provincija Jilin, gdje ih je godine 1997. bilo oko 854.000.

Korejci u Japanu uredi

V. također: Zainichi Korejci, Etnička pitanja u Japanu

Japanski Korejci se nazivaju Zainichi Chosenjin (在日朝鮮人, za Sjeverne Korejce) ili Zainichi Kankokujin (在日韓国人, za Južne Korejce) na japanskom i Jaeil Gyopo (재일교포) na korejskom. Ima oko 529.000 Korejaca u Japanu, te oni čine 40,4% ne-japanskog stanovništva te zemlje. Tri četvrtine svih Korejaca u Japanu su rođeni u Japanu, a većina uživaju status stranih državljana sa stalnom dozvolom boravka.

Korejci u drugim zemljama uredi

Naselja s nazivom Koreatown - koje su ime dobile po većinskom korejskom stanovništvu - se mogu naći u Australiji i Kanada. Najveća korejska zajednica u Evropi se nalazi u Njemačkoj, a postoji i Koreatown u Londonu. Također postoje Koreatowni u latinoameričkim zemljama kao što su Meksiko i Brazil.

Veze uredi

Eksterni linkovi uredi