Kazba Alžira

Kazba Alžira je kazba (ar.: قصبة, tj. "citadela") i tradicionalni kvart oko citadele grada Alžira. Kazba je nastala kao medina (utvrđeni stari grad) koji je gledao na otoke na kojima je još u 4. vijek pne. Kartaga osnovala svoje kolonije. Kao jedinstveni islamski stari grad s ostacima citadele, osmanskih palača i tradicionalnih kuća, koji je utjecao na oblik mnogih drugih gradova Magreba, 1992. godine upisana je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Africi. Pored brojnih sačuvanih hamama (javna kupatila), džamija i sokaka (natkrivene tržnice), u tradicionalnim kućama tu danas živi oko 50,000 stanovnika.

Kazba Alžira
Svjetska baština – UNESCO
Alžir
Registriran:	1992. (16. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, v
Ugroženost:	-
Referenca:	UNESCO

Karta utvrđenog Alžira iz 1816. god.

Ulica u Kazbi 1950. god.

Historija

Alžirska kazba je izrasla na ostacima antičkog Icosiuma. To je bio maleni grad na brdu iznad mora koji je bio podijeljen na dva dijela: Gornji i Donji grad. Njime su vladali Feničani, Rimljani, Berberi i Arapi.

Današnji grad Alžir osnovao je 1516. berberski korsar (kasniji osmanski admiral Hajrudin Barbarosa. Kasniji alžirski begovi vladali su relativno samostalno od političkog centra Osmanskog carstva - Istanbula, što je dovelo do vojnog i ekonomskog procvata Alžira. Izgradnja grada se nastavila do 17. vijeka, i iako je Alžir bio turski grad u njegovoj arhitekturi su se kombinirali utjecaji arapsko-mediteranske arhitekture s turskom vojnom arhitekturom u kojem ova druga nije nikada dominirala. Sam lokalitet je uvjetovao nastanak dugih vijugavih sokaka i izmjenjivih meandara ulica antičkog grada.

Za vrijeme Francuske kolonijalne uprave (1830.-1962.) neki dijelovi grada su uništeni, većinom zbog nerazumijevanja zapadnjaka za islamsku arhitekturu, ali se nakon 1920-e kazba pokušava očuvati. Stroža zaštita kazbe se počela provoditi 1970-ih, a nakon tog počele su se restauriratia tradicionalne građevine, ali i modernizirati infrastruktura kazbe na takav način da se ne naruši integritet starog grada. Ipak je Reuters u augustu 2008. objavio kako je kazba zapuštena, a nekim dijelovima prijeti urušavanje.

Karakteristike

Pored originalnog arapsko-mediteranskog plana grada koji se pruža od citadele na brdu, sve do morske obale i luke, grad je prepun raskošno uređenih privatnih kuća koje svjedoče o bogatstvu Alžira u 16. vijeku. Tu su također i palača reisa Dar Aziza, ali i džamije kao što su:

• Almoravidska Džamija El Kebir koja je najstarija u gradu, ali joj je današnji izgled iz 1794. godine
• Džamija Reisa Alije Betčnina iz 1623. godine
• Osmanska Džamija el Džedid iz 1660. godine s velikom kupolom iznad četiri manje
• Džamija Ketčua s dva minareta koju je 1794. godine izgradio Beg Baba Hasan

• 
  Krovovi kazbe
• 
  Džamija el Džedid 1890. god.
• 
  Ulica u kazbi 1900. god.
• 
  Dvorište Reisove palače
• 
  Džamija Ketčua

Vanjske veze

Kazba Alžira na Wikimedijinoj ostavi

• The Crumbling of the Casbah (en)
• Save the Casbah Arhivirano 2012-09-14 na Wayback Machine-u (en)