Otvori glavni meni

Katmandu je glavni grad države Nepal. Privredno je središte istoimene plodne himalajske doline na ušću rijeke Baghmati u Bishanmati. Leži na visini od 1300 metara. Živi je turistički, kulturni i budistički hodočasnički centar. Sveučilište je osnovano 1959. U starom se dijelu grada ističe monumentalna kraljevska palača sa hramom Telaju iz 16. stoljeća. Sačuvani su raznovrsni tradicionalni obrti.

Katmandu
काठमांडौ (Kathmandu)
Pogled na Katmandu
Pogled na Katmandu
Zastava Katmandua
Zastava
Koordinate: 27°42′N 85°20′E / 27.700°N 85.333°E / 27.700; 85.333
Država Nepal
Regije Nepala Središnja regija
Zona u regiji Zona Bagmati
Distrikt Kathmandu
Površina
 - Ukupna 50,67 km2
Visina 1.400 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 949.486
 - Gustoća područja utjecaja 1.687.102
Vremenska zona Nepalsko vrijeme (UTC+5:45)
Službena stranica [1]
Karta
Karta Nepala

Karta Nepala

Prometno značenje daju mu godine 1955. cesta za Indiju i 1964. otvorena cesta za Lhasu (Tibet).

PovijestUredi

Na prostoru Katmandua postoje jedna od najstarijih arheoloških nalazišta na području Himalaje čija starost se procjenjuje između 2. st.pr.Kr. i 1. st. nakon Krista. Tokom dinastije Lichhavi 4-10. st. su na prostoru Katmandua postojala naselja Yambu i Yangal. Tradicionalno se smatra da je grad Katmandu osnovao kralj Gunakama Deva oko 900. godine. Novi grad je uključio naselja Yambu i Yangal. Podignuti su budistički hramovi koji postoje do danas. Tokom vladavine dinastije Malla (1200-1768) se Katmandu profilira kao budistički kulturni centar i grade se brojni hramovi i pagode. Razvija se i trgovina. U 16. st. se gradi kraljevska palača, te grad postaje jedno od kraljevskih središta.

Tokom 19. st. Katmandu postaje glavno kraljevsko sjedište i grade se građevine u europskom stilu. 1934. je grad pogodio katastrofalan potres. Tokom 20. st. grad brzo raste i dolaze novi doseljenici. 2001. je princ Dipendra ubio dotadašnjeg kralja i izvršio samoubojstvo, te je došao na vlast kralj Gyanendra koji je vladao autoritarno i postao vrlo nepopularan. Diljem Nepala se širila pobuna koju su poticali maoisti (pokret koji se zalaže za uspostavu komunizma). 2007. su maoisti blokirali i napali Katmandu. Kasnije je postignut sporazum kojim su maoisti ušli u vladu i Nepal je nakon referenduma proglašen republikom.

ZemljopisUredi

Katmandu je smješten u Himalajskoj dolini u središnjem Nepalu, na sutoku rijeka Baghmati i Bishanmati]]. Sjeverno od grada se pružaju visoki himalajski vrhovi, a nedaleko je i najviši svjetski vrh Mt. Everest.

Klima je netipična za Himalaju. Zbog dolinskog položaja su temperature neobično visoke za himalajski prostor (ljetne oko 25 0C, a zimske oko 10 0C). Osjeća se utjecaj monsuna, te glavnina padalina padne ljeti, a zimi je suša (gotovo uopće ne pada snijeg).

GospodarstvoUredi

Najvažnija djelatnost u gradu je trgovina (dolaze trgovačke karavane s Tibeta). Katmandu je najvažniji nepalski industrijski centar. Posebno je razvijena tekstilna industrija. Zbog zatvorenog dolinskog položaja je veliki problem veliko zagađenje zraka. Vrlo je razvijen turizam. Turisti dolaze zbog brojnih kulturno-povijesnih znamenitosti, ali je u Katmanduu također baza za brojne himalajske ekspedicije.

ZnamenitostiUredi

Katmandu je zbog brojnih kulturno-povijesnih spomenika upisan na listu svjetske baštine UNESCO-a. U gradu postoje brojni budistički i hinduistički hramovi i pagode koji su nastajali tokom stoljeća. Najvažniji su Kasthamandap, Pashupatinath, Boudhanath, Swayambhunath i Changu Narayan. Posebno je značajan kompleks brojnih kraljevskih palača. Najvažnije palače su Narayanhiti, Hanuman Dhoka i Durbar. Nakon proglašenja republike su palače oduzete kralju i prešle su u vlasništvo države.

IzvoriUredi