Carske kupke ili Kaiserthermen u njemačkom gradu Trieru su rimske terme izgrađene početkom 4. stoljeća, za vladavine Konstantina Velikog. Nalaze se u blizini Muzeja rajnske oblasti (Rheinisches Landes Museum).

Rimski spomenici, Katedrala sv. Petra i Gospina crkva u Trieru
Svjetska baštinaUNESCO
 Njemačka
Registriran:1986. (10. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, iii, iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO
Carske terme u 4. st. (model)

Bile su treće terme po veličini u Rimskom Carstvu, a ostaci zidova i temelja danas pokazuju originalni dizajn. Apsidijalni zidovi caldariuma (soba s bazenom tople vode), izgrađeni naizmjeničnim redovima bijelog kamena i crvene opeke, su najbolje sačuvani. Tu su i tepidarium (topla vrela s kupolom visine od 16,45 m koja nije sačuvana), prostrani frigidarium (hladna kupka) i velika arena (otvoreni prostor za tjelovježbu), a važan dio kupališta bio je i hipokaust (hypocaustum), sustav grijanja gdje se zrak grijao pećima i provodio kroz pločice zidova i podova.

Kako nikada nisu dovršene, koristile su se kao vojni garnizon carske garde i svojevrsna utvrda. U srednjem vijeku služile su kao kamenolom za gradnju drugih građevina, a koncem 13. st. vanjski zidovi su iskorišteni za gradnju crkve sv. Gervase i samostana sv. Agneze. Tijekom sekularizacije u 18. st., obje građevine su srušene da bi u 19. st. započela arheološka iskapanja i obnova kupki koje su otvorene za javnost 1984. god., na 2000 obljetnicu grada Triera. Godine 1986., Carske kupke su, uz druge rimske spomenike sačuvane u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarathermen, Rimski most u Trieru, Igelerski stup), Katedralu i Gospinu crkve u Trieru, dospjele na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

49°26′45″N 6°23′00″E / 49.4459°N 6.3832°E / 49.4459; 6.3832

Vanjske veze

uredi