Igla (od praslavenskog jьgъla, preko starocrkvenoslavenskog igъla[1]) je alat koji se najčešće upotrebljava za šivanje, pletenje i vezenje.

Igla
igъla
Igla za šivanje i vez
Igla za šivanje i vez
Igla za šivanje i vez

Šivaća igla je mali, uski predmet cilindričnog oblika, zašiljen na vrhu (da bi se olakšao prolazak kroz tkaninu) i sa ušicom na vrhu za umetanje konca.[2]

Historija i karakteristike

uredi

Prve igle koje čovjek koristi već prije najmanje 20.000 godina, bile su od životinjskih kostiju.[2] Najstarije željezne igle počele su se masovnije proizvoditi u 14. vijeku, nisu imale ušicu već prsten za umetanje konca.[2]

Prve igle s ušicom proizvedene su u Nizozemskoj u 15. vijeku.[2]

Današnje igle za šivanje izrađuju se od čelika. Igle za kukičanje rade se bez ušice, ali zato umjesto nje imaju kuku, a proizvode se u nekoliko veličina, najčešće od čelika ili plastike. Igle za pletenje su znatno duže (i šire), izrađuju se od različitih materijala (plastika, metal) i vrlo često sa ušicama na oba kraja, ili sa zadebljanjem u obliku dugmeta nasuprot šiljka. Starije su bile šuplje, a današnje su plosnate.[2]

Danas postoji čitava paleta igala za različite namjene, od onih za šivaće mašine do onih za različite zanate; tapetare, obućare, sedlare, kožare.

Iglom se zovu i brojni drugi šiljati predmeti; gramofonske igle, pribadače, igle za kravatu, igle za kosu, magnetske igle, kao i dijelovi raznih strojeva.[1]

Igle se koriste i u medicini od kirurških za šivanje prerezanog tkiva (one imaju različite forme), do šupljih za injekcije i vađenje krvi. I igle za punktiranje su šuplje, samo su nešto deblje i dulje, a koriste se za dijagnostičko ili terapijsko vađenje patološke tekućine iz tjelesnih šupljina.[1]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 1,2 igla (hrvatski). Hrvatska enciklopedija. Pristupljeno 28. 08. 2016. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Needle (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 28. 08. 2016. 

Vanjske veze

uredi