Hrvatski studiji
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu pokrenuti su 1992. kao dvosemestralni sveučilišni komparativni studij hrvatske filozofije i društva. Od 2005. Hrvatski studiji su znanstveno-nastavna sastavnica u statusu sveučilišnog centra koja ustrojava i izvodi znanstvene, umjetničke, nastavne, odnosno stručne djelatnosti, ili usklađuje te djelatnosti unutar Sveučilišta. Na Hrvatskim studijima studira oko 2000 studenata.
| ||||||||||||||||||||||||
Sjedište Hrvatskih studija je u Zagrebu, u novom Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj[1] na prostoru bivše vojarne Borongaj.
Povijest uredi
Inicijativa je krenula od potrebe za uvođenjem određenih društvenih i filozofskih predmeta na Sveučilište koji do tada ili nisu uopće postojali ili su bili ideološki opterećeni. Ideja o Hrvatskim studijima pojavila se ubrzo nakon demokratskih promjena i to iz nekoliko razloga. Prije svega, bitne dimenzije demokracije, slobode i tržišta trebalo je institucionalizirati i na području znanosti i sveučilišta, te stvoriti više duhovnih žarišta, pogotovo kad se zna da je u društvenim i humanističkim znanostima od 1918. mnogo toga bilo zabranjeno i prešućivano. To je bio razlog što se skupina intelektualaca iz zemlje i iz inozemstva aktivno uključila u oživotvorenje projekta Hrvatskih studija.
U predloženi sustav Hrvatskih studija uključeni su radi koncepcijske srodnosti i radi programskog obogaćivanja studijski smjerovi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Procedura kojom su se Hrvatski studiji ustrojili kao redovit studij u okviru Sveučilišta u Zagrebu okončana je prihvaćanjem nastavnog plana i programa ovog visokog učilišta na sjednici Znanstveno-nastavnog vijeća Sveučilišta u Zagrebu 28. rujna 1993.
Upravno vijeće Sveučilišta u Zagrebu prihvatilo je 24. studenoga 1995. Pravilnik o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija prema kojem se oni ustrojavaju kao sveučilišni centar sa statusom podružnice. Dana 27. veljače 1996. Senat Sveučilišta je odlučio da se nakon završenog studija na smjeru Croaticum stječe stručni naziv kroatolog i/ili profesor hrvatske kulture; na smjeru Filozofija diplomirani filozof i/ili profesor filozofije; na smjeru Društvo diplomirani sociolog i/ili profesor sociologije; a nakon završenog studija na smjeru Religijska kultura diplomirani religiolog i/ili profesor religijske kulture.
Tijekom 1997. prihvaćen je i program studija psihologije a u 1998./99. akademskoj godini odobrene su i upisne kvote za upis prve generacije studenata psihologije.
Nastavni programi uredi
Hrvatski studiji mogu se studirati kao redoviti studij u jednopredmetnoj ili dvopredmetnoj kombinaciji. Nastavni programi odvijaju su u sljedećim odjelima:
Posebna, autonomna jedinica je Filozofski fakultet Družbe Isusove (FFDI). Na njome izvodi se studij filozofije i religijske znanosti. Osim redovitih studenata koji upisuju Hrvatske studije, programi i izborni kolegiji ponuđeni su i svim studentima zagrebačkog Sveučilišta.
Doktorski studij uredi
Na Hrvatskim studijima izvodi se nastava na tri poslijediplomska doktorska studija koji traju tri godine odnosno šest semestara:
- Poslijediplomski doktorski studij kroatologije
- Poslijediplomski doktorski studij filozofije
- Poslijediplomski doktorski studij povijesti
Ispunjenje svih studijskih obveza, zaključno s dovršenjem i obranom doktorskog rada, donosi 180 ECTS-bodova. Na poslijediplomske doktorske studije mogu se upisati studenti koji su završili diplomski studij s vrlo dobrim prosjekom ocjena.
Znanost uredi
Znanost na Hrvatskim studijima obuhvaća tri grane: znanstveni skupovi, znanstveni projekti i izdavačka djelatnost.
Dekanat uredi
Vodtelj Hrvatskih studija i predsjednik Stručnog vijeća je prof.dr.sc. Josip Talanga, dekan FFDI je prof.dr.sc. Ivan Šestak.
Vanjska poveznica uredi
45°48′39″N 16°02′29″E / 45.8108691495063°N 16.0413265228271°E
- ↑ „Znanstveno-učilišni kampus Borongaj”. Arhivirano iz originala na datum 2014-08-28. Pristupljeno 2014-07-26.