Hadžar (masiv)

Hadžarski masiv (arap. جبال الحجر, dosl. Kamenite planine) je planinski masiv koji se prostire na sjeveroistoku Omana od Indijskog oceana sve do krajnjeg istoka Ujedinjenih Arapskih Emirata.[1] Masiv razdvaja nisku obalnu ravnicu Omana od pustinjske visoravni Arabije i prostire se u unutrašnjost od 50 do 100 km od Omanskog zaljeva.[1]

Hadžar
Dio -
Pogled na Planine Hadžar
Pogled na Planine Hadžar

Pogled na Planine Hadžar
Dužina masiva: 500 km
Širina masiva: 10 – 40 km
Površina masiva: km²
Najviši vrh: Džabal-Šams (3075[1] m)
Zaštićene oblasti:
Država:  Oman
 Ujedinjeni Arapski Emirati

Geografija uredi

Hadžar se pruža paralelno obali Omanskog zaljeva u dužinu od nekih 500 km i isteže u luku sve do poluotoka Musandam gotovo do rta Ras al-Had, krajnje sjeveroistočne točke Arapskog poluotoka.

 
Topografska karta Istočne Arabije sa pozicijom Hadžara

Počevši od sjeverozapada prema jugoistoku, masiv Hadžar se dijeli na podmasive: Rus Džabal koji gleda Hormuški tjesnac, zatim na Hadžar-Garbi (Zapadni Hadžar), pa onda centralni i najviši Džabal-Ahdar (Zelene planine), Džabal-Nahl, Hadžar aš-Šarki (Istočni Hadžar) i Džabal-Bani. Hadžar je strmih padina prema moru i dosiže svoju najveću visinu od 3075 metara[1] u centralnom dijelu Džabal-Ahdara. Njegova prosječna nadmorska visina iznosi oko 1220 metara.[1]

Hadžar je u svom najvećem dijelu kamena pustoš, osim u centralnom dijelu Džabal-Ahdara kog zbog tog zovu Zelene Planine, gdje zbog veće količine oborina uspjevaju rasti neke trave, grmlje, datulje i voćke.[1] Planine Hadžar su važna ekoregija, jedini teren u Istočnoj Arabiji iznad 2000 metara nadmorske visine. Klima je hladna i vlažna od januara do marta a onda je sve toplije i toplije, ali i dalje uz povremene kiše od aprila do septembra.

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Al-Ḥajar (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 12. 9. 2012. 

Vanjske veze uredi