Granisetron
Granisetron je antiemetik iz skupine antagonista serotonina.[6][7][8][9][10]
| |||
| |||
| Klinički podaci | |||
|---|---|---|---|
| AHFS/Drugs.com | Monografija | ||
| Identifikatori | |||
| CAS broj | 109889-09-0 | ||
| ATC kod | A04AA02 | ||
| PubChem[1][2] | 3510 | ||
| DrugBank | DB00889 | ||
| ChemSpider[3] | 3390 | ||
| KEGG[4] | C07023 
| ||
| ChEMBL[5] | CHEMBL519643
| ||
| Hemijski podaci | |||
| Formula | C18H24N4O | ||
| Mol. masa | 312,409 | ||
| SMILES | eMolekuli & PubHem | ||
| |||
| Fizički podaci | |||
| Tačka topljenja | 219 °C (426 °F) | ||
| Farmakokinetički podaci | |||
| Poluvreme eliminacije | 4-6 h | ||
| Izlučivanje | 48% renalno, 38% fekalno | ||
| Farmakoinformacioni podaci | |||
| Trudnoća | ? | ||
| Pravni status | |||
| Način primene | Intravenozno, oralno | ||
Farmakoterapijska skupina i djelovanje
urediGranisetron je snažan, visoko selektivan antagonist receptora serotonina (5-HT3) s antiemetičkim djelovanjem. Studije su pokazale slab afinitet granisetrona za druge tipove serotoninskih receptora ili receptore dopamina (D2). Granisetron je učinkovit oralno u prevenciji te intravenski u profilaksi i u liječenju simptoma povraćanja i mučnine izazvanih kemoterapijom i zračenjem. Njegov glavni učinak očituje se u smanjenju aktivnosti desetog kranijalnog živca, nervusa vagusa, na centar za povraćanje u produženoj moždini. Nema puno učinka na mučninu izazvanu vožnjom.
Farmakokinetski podaci
urediNa apsorpciju granisetrona uglavnom ne utječe hrana; stoga je apsorpcija brza i potpuna. Oralna bioraspoloživost iznosi oko 60%, zbog učinka prvog prolaza kroz jetru. Srednji volumen distribucije je približno 3 l/kg; vezanje na proteine plazme je oko 65%. Brzo se i intenzivno metabolizira uglavnom procesom N-demetilacije i oksidacijom aromatskog prstena nakon kojih slijedi konjugacija. Srednji poluživot u plazmi oralnog i intravenskog oblika je 9 sati. Većinom se eliminira metabolizmom u jetri. Otprilike 12% doze granisetrona se izlučuje nepromijenjeno putem urina, dok na sadržaj metabolita otpada otprilike 47% doze. Ostatak se izlučuje stolicom u obliku metabolita. Farmakokinetski podaci o oralnom i intravenskom granisetronu ne pokazuju odstupanja od linearne krivulje niti u slučajevima kad se primjeni oralna doza 2,5 puta viša od preporučene, niti intravenska doza 4 puta viša od preporučene.
Terapijske indikacije
urediGranisetron je indiciran u prevenciji i liječenju (kontroli) akutne i odgođene mučnine i povraćanja induciranih tijekom terapije citostaticima i radioterapije te u prevenciji i liječenju postoperativne mučnine i povraćanja.
Kontraindikacije
urediPoznata preosjetljivost na granisetron.
Granisetron nije niti inducirao niti inhibirao enzim citokrom P-450 odgovoran za metabolizam lijekova u studijama u glodavaca. U ispitivanjima u ljudi, došlo je do povišenja za otprilike jednu četvrtinu vrijednosti u ukupnom klirensu intravenskog granisetrona u plazmi nakon indukcije hepatičkih enzima fenobarbitalom. Primjena granisetrona s lijekovima koji se inače prepisuju uz antiemetsko liječenje, kao što su benzodiazepini, neuroleptici i protuulkusni lijekovi, pokazala se sigurnom.
Nisu provedena klinička ispitivanja specifične interakcije u anesteziranih pacijenata, ali granisetron se uspješno upotrebljavao uz danas najčešće korištene anestetike i analgetike. Osim toga, in vitro mikrosomalna ispitivanja na ljudima pokazala su da granisetron ne modificira podgrupu 3A4 citokroma P-450 (uključenu u metabolizam nekih glavnih opioidnih analgetika).
Iako istraživanja na životinjama nisu pokazala teratogene učinke, nema iskustava u primjeni granisetrona u ljudskoj trudnoći. Zbog toga granisetron ne treba uzimati tijekom trudnoće ili ga prepisivati dojiljama, osim ukoliko potencijalna korist od tretmana nadilazi mogući rizik. Dojenje treba prekinuti tijekom terapije.
Posebna upozorenja
urediObzirom da granisetron može smanjiti normalni motilitet crijeva, bolesnike sa znakovima subakutne intestinalne opstrukcije treba pažljivo pratiti tijekom primjene granisetrona. Nema posebnih upozorenja za starije osobe, niti za osobe s oštećenom funkcijom jetre ili bubrega.
Doziranje
urediPrevencija i liječenje mučnine i povraćanja induciranih terapijom citostaticima i radioterapijom
urediIntravenska primjena
urediOdrasli:
- Prevencija: potrebno je primijeniti jednu dozu 3 mg granisetrona, bilo kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) ili kao intravensku infuziju gdje 3 mg granisetrona treba razrijediti u 20 do 50 ml infuzijske tekućine i aplicirati unutar 5 minuta, a prije početka terapije citostaticima.
- Liječenje: potrebno je primijeniti jednu dozu 3 mg granisetrona, bilo kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) ili kao 5 minutnu infuziju. Daljnje doze u liječenju granisetronom treba primijeniti u razmacima od najmanje 10 minuta. Maksimalna doza granisetrona primijenjena u 24-satnom periodu ne treba biti viša od 9 mg.
Djeca
- Liječenje: Jedna doza od 40 µg/kg tjelesne težine (do 3 mg) treba biti primijenjena kao intravenska infuzija, razrijeđena u 10 - 30 ml infuzijske tekućine i primijenjena tijekom 5 minuta prije početka terapije citostaticima.
- Liječenje: ista doza kao i u prevenciji. Jedna dodatna doza od 40 µg/kg može se primijeniti unutar 24 sata ukoliko je potrebno. Tu dodatnu dozu treba aplicirati najmanje 10 minuta nakon prethodne infuzije.
Oralni oblik
urediDoza granisetrona je 1 mg dva puta na dan. Prvu dozu treba dati unutar sat vremena prije početka citostatske terapije. Maksimalna doza granisetrona primijenjena u 24-satnom periodu ne treba biti viša od 9 mg. Kombinacija s deksametazonom: Učinkovitost oba farmaceutska oblika (oralnog i intravenskog) granisetrona može biti pospješena dodatkom intravenskog kortikosteroida.
Postoperativna mučnina i povraćanje
uredi- Prevencija: jednu dozu od 1 mg granisetrona razrijediti u 5 ml, te primijeniti kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi) prije uvođenja u anesteziju.
- Liječenje:potrebno je primijeniti jednu dozu od 1 mg granisetrona u 5 ml kao sporu intravensku injekciju (tijekom 30 sekundi). Maksimalna doza i duljina liječenja: dvije doze (2 mg) u jednom danu.
U slučaju predoziranja potrebno je primijeniti simptomatsku terapiju. Zabilježeno je predoziranje i nakon oralne i intravenske primjene Kytrila. Prijavljeno je predoziranje od 38,5 mg intravenske doze granisetrona. Jedina smetnja nakon primjene bila je lagana glavobolja . Nema specifičnog antidota za granisetron.
Pri provođenju istraživanja na ljudima granisetron se dobro podnosio. Kao i u slučaju s drugim lijekovima iste skupine, najčešće spominjane nuspojave bile su glavobolja i opstipacija, većinom blage i umjerene prirode, dobro podnošene od strane pacijenata. Zabilježeni su neki slučajevi reakcija preosjetljivosti; rijetke pojave ponekad ozbiljne prirode (anafilaksija), te druge alergijske reakcije kao što su manji osipi kože. U kliničkim ispitivanjima zapažene su prolazne povišene vrijednosti jetrenih transaminaza, ali unutar dozvoljenih granica.
Reference
uredi- ↑ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.
- ↑ Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1.
- ↑ Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.
- ↑ Joanne Wixon, Douglas Kell (2000). „Website Review: The Kyoto Encyclopedia of Genes and Genomes — KEGG”. Yeast 17 (1): 48–55. DOI:10.1002/(SICI)1097-0061(200004)17:1<48::AID-YEA2>3.0.CO;2-H.
- ↑ Gaulton A, Bellis LJ, Bento AP, Chambers J, Davies M, Hersey A, Light Y, McGlinchey S, Michalovich D, Al-Lazikani B, Overington JP. (2012). „ChEMBL: a large-scale bioactivity database for drug discovery”. Nucleic Acids Res 40 (Database issue): D1100-7. DOI:10.1093/nar/gkr777. PMID 21948594.
- ↑ Gan TJ: Selective serotonin 5-HT3 receptor antagonists for postoperative nausea and vomiting: are they all the same? CNS Drugs. 2005;19(3):225-38. PMID 15740177
- ↑ Tan M: Granisetron: new insights into its use for the treatment of chemotherapy-induced nausea and vomiting. Expert Opin Pharmacother. 2003 Sep;4(9):1563-71. PMID 12943486
- ↑ Feyer P, Seegenschmiedt MH, Steingraeber M: Granisetron in the control of radiotherapy-induced nausea and vomiting: a comparison with other antiemetic therapies. Support Care Cancer. 2005 Sep;13(9):671-8. Epub 2005 Jul 26. PMID 16044252
- ↑ Knox C, Law V, Jewison T, Liu P, Ly S, Frolkis A, Pon A, Banco K, Mak C, Neveu V, Djoumbou Y, Eisner R, Guo AC, Wishart DS (2011). „DrugBank 3.0: a comprehensive resource for omics research on drugs”. Nucleic Acids Res. 39 (Database issue): D1035-41. DOI:10.1093/nar/gkq1126. PMC 3013709. PMID 21059682.
- ↑ David S. Wishart, Craig Knox, An Chi Guo, Dean Cheng, Savita Shrivastava, Dan Tzur, Bijaya Gautam, and Murtaza Hassanali (2008). „DrugBank: a knowledgebase for drugs, drug actions and drug targets”. Nucleic Acids Res 36 (Database issue): D901-6. DOI:10.1093/nar/gkm958. PMC 2238889. PMID 18048412.
Literatura
uredi- Hardman JG, Limbird LE, Gilman AG. (2001). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (10 izd.). New York: McGraw-Hill. DOI:10.1036/0071422803. ISBN 0-07-135469-7.
- Thomas L. Lemke, David A. Williams, ur. (2007). Foye's Principles of Medicinal Chemistry (6 izd.). Baltimore: Lippincott Willams & Wilkins. ISBN 0-7817-6879-9.
