Serotonin ili 5 hidroksi triptamin je jedan važan neurotransmiter.[4][5] Serotonin je hormon zadovoljstva.

Serotonin
IUPAC ime
Drugi nazivi 5-Hydroxytryptamine, 5-HT
Identifikacija
CAS registarski broj 50-67-9 DaY
PubChem[1][2] 5202
ChemSpider[3] 5013
MeSH Serotonin
IUPHAR ligand 5
Jmol-3D slike Slika 1
Svojstva
Molekulska formula C10H12N2O
Molarna masa 176.215 g/mol
Agregatno stanje beli prah
Tačka topljenja

167.7 °C, 441 K, 334 °F

Rastvorljivost u vodi malo rastvorljiv
Dipolni moment 2.98 D
Opasnost
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) Spoljni MSDS
LD50 60 mg/kg (oralno, pacov)

 DaY (šta je ovo?)   (verifikuj)

Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala

Infobox references

Sinteza uredi

 
Postupak sinteze serotonina iz triptofana

Nastaje iz aminokiseline triptofan. Najpre dolazi do hidroksilacije triptofana uz pomoć enzima triptofan hidroksilaza. Za ovaj proces važan je tetrahidrobiopterin. Sledeći korak je dekarboksilacija 5 hidroksi triptofana do serotonina

Zastupljenost i uloga uredi

Zastupljen je svuda u ljudskom telu,[6][7] ali najviše u:

  • gastrointestinalnom sistemu u neuroendokrinim ćelijama-oslobađanjem serotonina iz ovih ćelija nastaje osećaj mučnine i povraćanja-odbrambena reakcija.
  • centralnom nervnom sistemu u (lat. nucleus raphe magnus) gde ima uloge u regulisanju sna, REM faza sna. Učestvuje u regulisanju osećaja sitosti i gladi i modulisanjju bola. Veoma važna uloga je i u izazivanju osećaja zadovoljstva.
  • trombocitima gde učestvuje u procesu koagulacije. Serotonin deluje vazokonstrikotorno.

Metaboliti uredi

Razgrađuje se dejstvom enzima monoaminooksidaze MAO. Inaktivacijom nastaje produkt 5 hidroksi indol sirćetna kiselina koja se može meriti u mokraći. Povećana je kod bolesti-karcinoid, gde dalzi do tumorke proliferacije neuroendokrinih ćelija gastrointestinalnog trakta. Karcinoid se odlikuje napadima povraćanja, osipa po koži, temperature, halucinacije...

Iz serotonina se može sintetisati melatonin-hormon epifize (epifiza), koji ima ulogu u inhibiji sekrecije gondotropina iz hipofize i tako odlaže pojavi puberteta.

Supstance koje sadrže serotonin uredi

Serotonina ima i u čokoladi, ali i u mnogim drugim namirnicama:mleko, sir, voće, vino.... Takođe neke droge npr. ekstazi-MDMA, LSD povećavaju količinu serotonina što izaziva euforiju i zavisnost.[8][9][10]

Medikamenti koji povećavaju količinu serotonina (SSRI) se koriste u lečenju depresije (depresija).

Reference uredi

  1. Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today 15 (23-24): 1052-7. DOI:10.1016/j.drudis.2010.10.003. PMID 20970519.  edit
  2. Evan E. Bolton, Yanli Wang, Paul A. Thiessen, Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry 4: 217-241. DOI:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. Hettne KM, Williams AJ, van Mulligen EM, Kleinjans J, Tkachenko V, Kors JA. (2010). „Automatic vs. manual curation of a multi-source chemical dictionary: the impact on text mining”. J Cheminform 2 (1): 3. DOI:10.1186/1758-2946-2-3. PMID 20331846.  edit
  4. Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 978-86-387-0622-8. 
  5. David L. Nelson, Michael M. Cox (2005). Principles of Biochemistry (4th izd.). New York: W. H. Freeman. ISBN 0-7167-4339-6. 
  6. Forth Henschler Rummel. Pharmakologie und toxikologie. Urban&Fischer. ISBN 978-3-437-42520-2. 
  7. Arthur C. Guyton John E. Hall (1999). Medicinska fiziologija. savremena administracija Beograd. 
  8. „A review of the acute subjective effects of MDMA/ecstasy”. Chelsea A. Baylen, Harold Rosenberg 101 (7): 933-947. 2006-03-24. DOI:10.1111/j.1360-0443.2006.01423.x. 
  9. R. G. Smart and K. Bateman (1967). „Unfavourable reactions to LSD: a review and analysis of the available case reports”. Can Med Assoc J. 97: 1214-1221. PMC 1923615. 
  10. Claudio Colace (2010). „Drug Dreams in Mescaline and LSD Addiction”. The American Journal on Addictions 19 (2): 192. DOI:10.1111/j.1521-0391.2009.00023.x. 

Literatura uredi

  • Arthur C. Guyton John E. Hall (1999). Medicinska fiziologija. savremena administracija Beograd. 
  • Forth Henschler Rummel. Pharmakologie und toxikologie. Urban&Fischer. ISBN 978-3-437-42520-2. 
  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević. Biohemija. savremena administracija. ISBN 978-86-387-0622-8. 
  • Darinka Koraćević, Gordana Bjelaković, Vidosava Đorđević-Biohemija, savremena administracija, medicinski fakultet u Nišu

Spoljašnje veze uredi