El Dorado (španjolski pozlaćeni[1]) je ime za mitsko mjesto prepuno zlata.

El Dorado
El Hombre Dorado
Zlatni splav Muisca iz muzeja u Bogoti
Zlatni splav Muisca iz muzeja u Bogoti
Zlatni splav Muisca iz muzeja u Bogoti

Historija mita

uredi
 
Karta Gvajane sa jezerom

Tokom 16. i 17. vijeka brojni Evropljani su vjerovali da negdje u Novom svijetu postoji mjesto neizmjernog bogatstva, potraga za njim koštala je mnoge od njih života.[2]

Porijeklo legende o El Doradu leži u Južnoj Americi, i ona kao sve druge legende i mitovi, sadrži neke trunke istine. Kad su španjolski konkvistadori početkom 16. vijeka stigli do Južne Amerike, čuli su priče o plemenu domorodaca koje živi visoko u planinama Anda na području današnje Kolumbije.[2]

O njima se pričalo da svog novog poglavicu uvode na vlast, ceremonijom na jezeru Guatavita. Priče o toj ceremoniji bile su različite, jer je ona završila još u 15. vijeku, kad je to pleme pokoreno. Ali su sve govorile da su novog poglavicu prekrivali zlatnim prahom i draguljima koje bi nakraju bacili u jezero da umilostive boga koji je živio pod vodom.[2]

Španjolci su tog zlatnog poglavicu počeli nazivati - El hombre dorado - Pozlaćeni čovjek. Kako su Španjolci i drugi evropski avanturisti pronašli gomilu zlata među domorocima duž sjeverne obale kontinenta, vjerovali da negdje u unutrašnjosti mora postojati mjesto velikog bogatstva. Španjolci nisu pronašli El Dorado, ali su pronašli jezero Guatavita i pokušali ga isušiti 1545. godine. Snizili su njegovu razinu dovoljno da pronađu stotine grumena zlata uz rub jezera, ali mitsko basnoslovno blago u dubljoj vodi nisu našli.[2]

I Engleski Sir Walter Raleigh je dvaput otplovio do Gvajane u potrazi za El Doradom. Za svog drugog putovanja 1617. poslao je svog sina, Watta u ekspediciju da istraži tok rijeke Orinoco, a on se kao starac utaborio u kampu na otoku Trinidad. Ekspedicija je završila katastrofom u kojoj mu je sin ubijen u borbi sa Španjolcima.[2]

Nakon tog se skrhani Raleigh vratio u Englesku, u kojoj ga je dočekao ljutiti kralj James I jer se nije držao njegove naredbe da izbjegava sukob sa Španjolcima, zbog tog mu je odrubljena glava.[2]

Riječ eldorado se danas koristi kao metafora za bilo koju zemlju, sredinu ili položaj gdje vlada obilje i bogatstvo, i gdje se ugodno i lako živi.[1]

O toj mitskoj zemlji ispjevao je pjesmu i Edgar Allan Poe 1849. i rekao da se nalazi Preko Mjesečevih planina, niz Dolinu sjene, jaši, hrabro jaši... ako tražiš El Dorado.[2]

Izvori

uredi
  1. 1,0 1,1 El Dorado (hrvatski). Hrvatska enciklopedija LZMK. Pristupljeno 28.11.2022. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 El Dorado (engleska). National Geographic. Pristupljeno 28.11.2022. 

Vanjske veze

uredi