Republika Dagestan
Республика Дагестан
Дагестан    
Zastava Dagestana Grb Dagestana

Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad Mahačkala
Površina

- ukupno
- % vode

55. po veličini

- 50.300 km²
- zanemarivo

Stanovništvo

- Ukupno
- Gustoća

22. po veličini

- 2.576.531 (2002.)
- 51,2/km²

Politički status [[{{{pol stat poveznica}}}|Republika]]
Federalni okrug [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Južni]]
Privredna regija Sjevernokavkaska
Službeni jezici ruski
Predsjednik
(Президент)
Muhu Gimbatovič Alijev
(Муху́ Гимбатович Алиев)
Predsjednik vlade
(Председатель правительства)
Šamilj Zajnalov
(Шамиль Зайналов)
Zakonodavno tijelo ...
Glava zakonodavne vlasti
(Глава законодательной власти)
Magomadsalam Magomedovič Magomedov (Магомедсалам Магомедалиевич Магомедов)
Himna Himna Dagestana
Automobilska oznaka 05
Vremenska zona
Moskovsko vrijeme
(UTC + 3/+4)


Koordinate: 43° 3' 26" SG Š, 46° 54' 55" IGD
Republika Dagestan (Ruski: Респу́блика Дагеста́н), je jedna od republika u sastavu Ruske federacije. To je najveća ruska republika u severnom Kavkazu, kako u površini tako i u stanovništvu.

Reč Dagestan ili Dagstan dolazi iz turkijskog izraza za zemlju planina. Dagestan ima površinu od 50.300 km². Ima 2.576.531 stanovnika. Dagestan predstavlja višenacionalnu sredinu sa sledećim nacionalnostima.: Avari (29.4%), Dargini (16.5%), Kumjuki (14.2%), Lezgini(13.1%), Laki (5.4%), Rusi(4.7%), Azeri(4.3%), Tabasarani(4.3%), Čečeni(3.4%). službeni jezik je ruski, a govori se preko 30 lokalnih jezika.

Istorija uredi

Najstariji zapisi govore o državi zvanoj Kavkaska Albanija na jugu. Severni delovi su bili konfederacija paganskih plemena. U prvom veku posle Hr. Kavkaska Albanija je vladala današnjim Azerbejdžanom. Borili su se sa Rimljanima i Persijancima i rano su prešli na hrišćanstvo. Persijski Sasanidi su u petom veku sagradili jaku tvrđavu zvanu Kaspijaska vrata, a severni deo Dagestana su poharali Huni, a posle njih Avari. Avarska država je postojala u Dagestanu u seni Hazarije i kalifata sve o devetog veka. Arapi su pobedili Persijance u 7. veku, pa onda i Hazare, tako da je islam postao glavna religija u gradskim centrima. Avarska država je potpuno nestala u 12. veku, a albansko hrišćanstvo nestaje do 15. veka.

Uspostavljale su se i muslimanske države ovisne o Zlatnoj hordi i Mongolima. Mongoli su više puta izvršili razorne invazije. Mongolski autoritet je postajao vremenom sve slabiji, a ruski je jačao. Petar Veliki je prvi anektirao delove Dagestana. Vremenom je Rusija došla u posed celog Dagestana do početka 19. veka. Pojavile su se brojne pobune radikalnih muslimana tokom prve polovine 19. veka. To su bile pobune Gazi Muhameda (1828-1832.), Gamzar bega (1832.-1834.) i Šamila (1834.-1859.). Kavkaski rat je trajao do 1864, a onda je Šamil konačno uhvaćen. Dagestan i Čečenija su se ponovo pobunile protiv Rusije tokom rusko-turskog rata 1877.-1878. Pobuna je ponovo skršena. Tokom 1999. grupa muslimanskih fundamentalista predvođenih Šamilom Basajevom pobunilo se protiv Rusije. Tokom pobune bilo je stotine mrtvih boraca i civila. Ta pobuna je navela Rusiju da izvrši invaziju Čečenije te iste godine.