Cetina (Civljane)
Cetina je selo u gornjoj Cetinskoj krajini, odnosno u njenom manjem dijelu, Vrličkoj krajini. Administrativno, Cetina je dio općine Civljane u Šibensko-kninskoj županiji.
Cetina
| |
|---|---|
  Cetina Cetina na karti Hrvatske | |
| Regija | Cetinska krajina, sj. Dalmacija |
| Županija | Šibensko-kninska |
| Općina/Grad | Civljane |
| Površina | 50.96 km² |
| Nadmorska visina | 380 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 43.96 N |
| - z. d. | 16.43 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 123 |
| Autooznaka | ŠI |
 Izvor Cetine
| |
Geografija
urediNalazi se na 43° 58' 7" sjeverne zemljopisne širine i 16° 25' 59" istočne zemljopisne dužine, sjeveroistočno od sela Civljane i gradića Vrlike.
Nalazi se na izvoru istoimene rijeke, odnosno ime je dobilo po rijeci Cetini i starohrvatskoj župi Cetini koju u 10. stoljeću prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet VII. u svom djelu De administrando imperio.
Do 1991. godine, selo je bilo u sastavu općine Knin.
Stanovništvo
urediPrema popisu stanovništva iz 2001. godine u selu je živjelo 123 stanovnika, dok je posljednjim popisom iz 2011. godine utvrđeno da ovdje živi 195 stanovnika
Kretanje broja stanovnika
uredi- 2011. - 195
- 2001. - 123
- 1991. - 853 stanovnika (793 Srba, 41 Hrvat, 2 Jugoslavena, 17 ostalih i neopredeljenih).
- 1921. - 981
- 1857. - 606
Historija
urediPo narodnoj predaji, u vrlički kraj je stigao Klukas, jedan od petero braće koja su dovela Hrvate u ovaj kraj. Brojni starohrvatski spomenici govore o njihovoj nazočnosti i poznato je po nalazima iz starohrvatskog doba. Značajan je spomenik kulture kadionica iz Stare Vrlike iz druge polovice 8. stoljeća, a donijeli su je na hrvatsko tlo franački misionari poslije 800. godine prilikom pokrštavanja Hrvata.[1]
Gospodarstvo
urediStanovništvo se bavi poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom.
Kultura
urediNa području sela nalaze se ruševine starohrvatske crkve sv. Spasa iz 9.-10. stoljeća. To je jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj. Oko crkve nalazi se do sada najveća istražena i proučena starohrvatska nekropola s preko 1000 grobova.[2]
Pravoslavna crkva Uznesenja Gospodnjeg na izvoru rijeke Cetine je sazidana 1940. godine, a obnovljena 1974. godine.
Izvori
uredi- ↑ Dušan Duje Jelovina: Slobodna Dalmacija Podlistak: Starohrv. spomenička baština od 7. do 12. stoljeća, 8. srpnja 2002.
- ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2011-07-21. Pristupljeno 2014-08-02.
