Bob (biljka)

Bob
	Ilustracija boba
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Fabales;
Porodica:	Fabaceae;
Potporodica:	Faboideae;
Rod:	Vicia ;
Vrsta:	V. faba;
Dvojni naziv
	Vicia faba; L.

Bob (lat. Vicia faba) je jednogodiišnja biljka iz porodice mahunarki (lat. Fabaceae), krupnih sjemenki, koja se koriste u prehrani slično kao grah.

Opis

Bob je jednogodišnja biljka nerazgranatih, šupljih, četvrtastih uspravnih stabljika, visoka do 1 m. Listovi su mesnati, plavičastozeleni s lisnom drškom, koja se produžava u zašiljeni vrh na kojem su 2-3 para sjedećih jajastih listića. Zalisci su krupni i srcolikih. Cvatovi su sa 2-4 krupna leptirasta bijela i mirišljava cvijeta. Mahune su u početku uspravne, kasnije viseće. Na poprečnom presjeku su okrugle, dugačke od 8 do 20 cm i oko 1-2 cm široke. Mlade su zelene i zeljaste, a zrele tamnomrke, kožaste. Mahuna je iznutra pregrađena poprečnim zidovima, sadrži 2-7 graholikih do 3 cm velikih sjemenki.

Bob se uzgaja na vlažnim mjestima, na bogatom tlu. Sije se u drugoj polovini ožujka. Ubiranje zrna obavlja se, kada većina mahuna sazri - pocrni. U našim se krajevima uglavnom bere i priprema još zelen.

Preko 100 varijeteta boba uzgaja se u Starom svijetu. U Sjevernoj Americi i Kanadi bob se relativno malo uzgaja.

Upotreba

Bob se koristi kao povrće. U prehrani se koriste mlade mahune ili sjemenke, bogate hranjivim tvarima. 100 grama zrelog sirovog sjemena sadrži preko 25 grama bjelančevina, ugljikohidrate, vlakna i minerale.

Povijest

Ova mahunarka je bila uzgojena još u kasnom neolitiku, vjerojatno prvo u Alžiru ili u jugozapadnoj Aziji, kasnije u željeznom dobu, već je raširena diljem Europe. Bob je bio jedna od najvažnijih namirnica mediteranske civilizacije, posebno Starih Grka i Rimljana. Prije nego što je grah donesen iz Amerike u Europu, (prije 16., 17. stoljeća) variva slična onim koja se danas rade od graha, pripremana su od boba.

Danas se bob najviše uzgaja u: Kini, Etiopiji, Iranu, Egiptu i dr.

Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je prekursor dopamina pa se preporučuje kod oboljelih od Parkinsonove bolesti, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.

U Hrvatskoj postoje manifestacije: Dani boba i blitve na otoku Braču i Fešta od boba u Kaštel Kambelovcu.

Zdravstveni aspekt

Polen i sirovo seme boba sadrže alkaloide (vicin) koji mogu da izazovu hemolitičku anemiju kod osoba koja imaju nasledni poremećaj metabolizma eritrocita - manjak enzima glukozo - 6 fosfat dehidrogenaze. Ovo stanje poznato je kao '''favizam''' i često se javlja u područjima zahvaćenim malarijom. Hemoliza eritrocita indukovana favizmom deluje nepovoljno na razvoj izazivača malarije Plasmodium falcipacrum, pa u izvesnom smislu predstavlja zaštitu od ove bolesti.

Bob je bogat aminokiselinom L-dopa, koja je preteča dopamina pa se preporučuje kod obolelih od parkinsonizma, jer njihov organizam slabo proizvodi dopamin.

Galerija

Cvijet boba
Zrele mahune boba
Sjemenka boba u mahunama
Sjemenke boba kao grickalice

Literatura

Jančić Radiša, Stojanović Danilo. Ekonomska botanika, korisne biljke i njihovi proizvodi. 1. izd. Beograd: Zavod za udžbenike, 2008.

Spoljašnje veze

bob-zdrava hrana Arhivirano 2012-06-17 na Wayback Machine-u
sokobanjsko grne - pihtije od boba Arhivirano 2012-05-16 na Wayback Machine-u
Fava beans and G6PD Deficiency information Arhivirano 2010-09-23 na Wayback Machine-u
Vicia faba at Purdue University
Alternative Field Crops Manual at Purdue University