Belasica
Belasica (makedonski / bugarski: Беласица, grčki: Μπέλες / Beles ili Κερκίνη / Kerkini, antički naziv planine) је planina na tromeđi, između Republike Mekedonije, Grčke i Bugarske. U Grčkoj se nalazi 45% površine planine, u Makedoniji 35% a u Bugarskoj 20%. Ova planina je povijesno poznata po tome, što se na njoj odigrala bitka između bizanskog cara Bazilija II i makedonskog ( ili bugarskog) cara Samuila - 1014. godine, u kojoj je pobijedio Bazilije II. Nakon te bitke prestala je postojati Samulova država.
| Belasica | |
|---|---|
| Nadmorska visina: | 2 029 |
| Mesto: |  Makedonija,  Bugarska,  Grčka
|
| Koordinate: | 41°0′N 22°57′E / 41.000°N 22.950°E |
| Topo. mapa: |   Belasica Pozicija planine Belasica na karti Makedonije |
Geografske karakteristike uredi
Ovaj planinski masiv dug je oko 63 kilometara, i širok između 7 do 9 kilometara. Proteže se u smjeru istok - zapad, na zapadu granica mu je rijeka Vardar, sa istoka je to rijeka Struma, na sjeveru je to Strumička kotlina, a na jugu kotlina Dojranskog jezera i Serska kotlina. Najviši vrh planine je; Radomir ( ili Kalabak ) na 2 029 metara nadmorske visine (na grčko - bugarskoj granici ). Ostali planinski vrhovi su; : Kongur (1 951 m.), Debelo brdo (1 951 m.), Lozen (1 898 m.) i Tumba ( 1 880 m. ), nalazi se na samoj tromeđi. Unutar makedonskog dijela planine nalazi se poznati Smolarski vodopad. Planina je izvorište mnogih vodotokova ( Аnska reka ) i termalnih voda, među termalnim izvorima značajan je onaj u selu Bansko ( u Makedoniji ) koji je sa temperaturom vode od 75 C., najtopliji u Republici Makedoniji. Od nedavno je uređen, i počinje djelovati kao termalno lječilište. Na sjeveroistočnim obroncima ove planine smješten je makedonski grad Strumica, a sa Bugarske strane grad Petrič, na južnoj grčkoj strani najveće naselje je grad Seres. Klima ovog masiva je mediteranska, jer podliježe velikom utjecaju obližnjeg Egejskog mora. Planina je dobro pošumljena, bjelogoričnim ( pitomi kesten, hrast, bukva, jasen ) i crnogoričnim ( bor, jela ) vrstama drveća.
Od 2001. godine održava se na ovoj planini manifestacija - Balkan bez granica, u kojoj se svakog augusta, planinari i izletnici iz tri pogranične države penju na vrh - Tumba.
Područje planine Belolasica, proglašeno je Euroregijom ( 2003.)
Park prirode Belolasica uredi
Na bugarskom dijelu planine nalazi se Park prirode Belasica, oformljen 28. decembra, 2007. godine. Ima površinu od 11732.4 hektara.
Bibliografija uredi
- Belasitsa. Tourist map, Sofija, 2006.
- Благоевъ, Т. А. Бѣласица. Sofija, 1925.
- Динчев, Евг., Атанасов, П. Високите планини на Република Македония. Пътеводител, Sofija, 1998, str. 214-224.
- "Енциклопедия Пирински край". Tom 1, Blagoevgrad, 1995., str. 78.
