Bartolomeo Colleoni

Bartolomeo Colleoni

Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji
Glava Bartolomea Colleonija sa spomenika u Veneciji

Informacije
Rođenje između 1395. i 1400.
Solza pored Bergama, Lombardija
Smrt 2. novembar 1475.
Dvorac Malpaga (Castello di Malpaga) okolica Bergama

Bartolomeo Colleoni (Solza pored Bergama, Lombardija, 1395/1400. – dvorac Malpaga, okolica Bergama, 2. novembar 1475) bio je poznati talijanski kondotjer.

BiografijaUredi

Colleoni je rođen u selu Solzi u okolici Bergama (Lombardija). U Bergamu si je za života izgradio veličanstvenu grobnicu Cappellu Colleoni, na zemlji koju je zaplijenio nakon što ga je odbila lokalna bratovština (Consiglio della Misericordia). Colleoni je bio iz plemićke obitelji, koju su Viscontiji protjerali s ostalim gvelfima. Bartolomeov otac Paolo zaplijenio je dvorac Trezzo na prevaru i uspio ga silom držati sve dok ga nisu ubili rođaci, vjerojatno po nalogu milanskog vojvode Filippa Marija Viscontija.

 
Poznati konjački spomenik Bartolomeo Colleonija od Verrocchija u Veneciji

Bartolomeo Colleoni ušao je u vojničku službu sa 14/15 godina kod Filippa d'Arcella, novog vladara Piacenze. Od 1424. je bio u jedinici kondotjera Jacopa Caldora s kojim je ušao u najamničku službu kod napuljske kraljice Ivane II i za nju se 1424. borio u bitci kod Aquile, protiv kondotjera Braccia da Montonea kojeg su pobjedili i ubili. Istakao se 1425. u opsadi Bologne kao borac Caldore, kojeg je angažirao papa.

Od 1431. je u jedinici kondotjera Carmagnola kojeg je angažirala Mletačka Republika.[1] S Carmagnolom je sudjelovao u neuspjelom napadu na Cremonu u oktobru 1431. godine. Nakon tog počeo je pad Carmagnole, kojeg je mletački senat iduće godine osudio na smrt i javno pogubio u Veneciji (1432). Colleoni je nakon tog stupio u izravnu službu Mletačke Republike i to je bila kruna njegovog kondotjerskog života odnosno vrhunac njegove karijere. Iako je kondotjer Gianfrancesco Gonzaga nominalno bio vrhovni komandant, Colleoni je zapravo bio pravi vođa vojske. Uspio je ponovno za Mletačku Republiku zauzeti mnoge gradove i komune od Milaneza, a kada je kondotjer Gonzaga prebjegao neprijateljskim Milanezima, Colleoni je nastavio služiti Venecijancima pod novim kondotjerima Erasmom da Narnijem (poznatijim kao Gattamelata) i Francescom Sforzom, pobjedivši u bitkama kod Bresce, Verone, te kod Gardskog jezera.

 
Grobnica Bartolomea Colleonija u Bergamu

Kada je 1441. sklopljen mir između Milanskog Vojvodstva i Mletačke Republike, Colleoni je 1443. zajedno sa Sforzom prebjegao Milanezima. Ispočetka je dobro primljen, ali je ubrzo pao u nemilost i sumnje podozrivog Viscontija, te je zatvoren u Monzi, gdje je ostao zatvoren sve do smrti vojvode Viscontija 1447. godine. Vlast u Milanskom Vojvodstvu tad je prigrabio kontotjer Sforza, pod čijim je zapovjedništvom Colleoni bio dobar dio života. Bez obzira, godine 1448. vratio se u Veneciju. Ojađen što ga nisu izabrali za kapetana, otišao je ponovno Sforzi, ali je Mletačka Republika uvidjela da ne može bez njega te mu ponudila veća primanja. Vratio se u Veneciju 1455. i bio imenovan doživotnim kapetanom (capitano generale) republike. Nakon toga je povremeno ratovao za svoj ​​račun, kad je Venecija bila u miru, ali je ostao na raspolaganju Mletačkoj Republici kad god je zaratila, sve do svoje smrti.

Iako je često mijenjao strane, nije mu pripisana niti jedna izdaja, a isto tako njegove jedinice nisu pljačkale krajeve kroz koja su prolazile, poput ostalih najamničkih vojski. Kad nije ratovao, Colleoni se bavio unapređenjem agrikulture na velikim imanjima koje je dobio od Mletačke Republike, te karitativnim radom. Prije svoje smrti 1475. u dvorcu Malpagi, ostavio je veliku sumu novaca namjenjene Veneciji za rat s Osmanskim Carstvom, uz zahtjev da mu republika podigne konjanički spomenik ispred Bazilike sv. Marka. Spomenik mu je izradio firentinski kipar Andreo Verrocchio, ali kad je umro senat je zaključio kako ne treba dopustiti postavljanje kipova po trgu sv. Marka, zbog tog su lukavo zaključili da je najbolje rješenje smjestiti njegov spomenik ispred Scuole Grande di San Marco. To je isto bio sv. Marko, ali ne onaj koji je obećan Colleoniju.[2]

Za svoju rezidenciju izabrao si je dvorac Malpagu koji je kupio 1465. i obnovio u narednim godinama.

Talijanska krstarica Bartolomeo ColleoniUredi

Talijanska kraljevska mormarica (Regia Marina) izgradila je 1930. krstaricu Bartolomeo Colleoni klase Condottieri.

IzvoriUredi

  1. Giuliana Crevatin: Vita di Bartolomeo Colleoni, Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6, str. 136.
  2. Scuola Grande di San Marco, sa portala Scopri venezia (pristupljeno 14. 4. 2011.)

LiteraturaUredi

  • Belotti, Bortolo: La vita di Bartolomeo Colleoni. - Bergamo: Ist. ital. d'arti grafiche, 1923 ((it))
  • Michael Edward Mallett: Colleoni, Bartolomeo. In: Dizionario Biografico degli Italiani, 27 ((it))
  • Claudio Rendina: I capitani di ventura. (1994) Rome: Newton Compton ((it))
  • Giuliana Crevatin: Vita di Bartolomeo Colleoni, Manziana, Vecchiarelli ed., 1990. ISBN 88-85316-16-6 ((it))

Vanjske vezeUredi