Baršunasta revolucija

Baršunasta revolucija (češki sametová revoluce) ili Nježna revolucija odnosi se na nenasilni prijenos moći u Čehoslovačkoj od 17. 11. do 29. 12. 1989. Masovne demonstracije protiv jednopartijske vlade komunističke partije Čehoslovačke (KPČ) ujedinili su studente i starije disidente. Rezultat je bio kraj 41-godišnje vlade u Čehoslovačkoj, i njeno preobraćenje u parlamentarnu republiku.

Prosvjednici u Pragu
Prosvjednici tijekom Baršunaste revolucije

17. 11. 1989., policija je suzbila studentske prosvjede u Pragu. Taj je događaj pokrenuo lavinu prosvjeda širom zemlje. Do 20. 11., broj prosvjednika u Pragu porastao je sa 200.000 na 500.000. Dvosatni opći štrajk svih čehoslovačkih građana odigrao se 27. 11. Dana 24. 11., cjelokupni vrh komunističke partije,a među njima i generalni sekretar Miloš Jakeš, podnijeli su ostavku.

Kao odgovor na krah varšavskog pakta i sve većih uličnih prosvjeda, KPČ je 28. 11. objavila da odustaje od vlasti i ukida jednopartijsku državu. Dva dana kasnije, zakonodavstvo je izbrisalo Ustav koji je komunistima dao monopol moći. Bodljikave žice su maknute sa njemačko-austrijske granice početkom decembra. 10. 12., Gustáv Husák je imenovao prvu nekomunističku vladu Čehoslovačke od 1948., te dao ostavku. 29. 12. Václav Havel je postao predsjednik Čehoslovačke.

Juna 1990. održani su prvi demokratski izbori u državi od 1946.

Povezano

uredi

Vanjske veze

uredi