1247.
Godina
(Preusmjereno sa stranice 1247)
< |
12. vijek |
13. vijek
| 14. vijek
| >
< |
1210-e |
1220-e |
1230-e |
1240-e
| 1250-e
| 1260-e
| 1270-e
| >
<< |
< |
1243. |
1244. |
1245. |
1246. |
1247..
| 1248.
| 1249.
| 1250.
| 1251.
| >
| >>
Godina 1247 (MCCXLVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru (1. januar).
Gregorijanski | 1247.. (MCCXLVII) |
Ab urbe condita | 2000. |
Islamski | 644–645. |
Iranski | 625–626. |
Hebrejski | 5007–5008. |
Bizantski | 6755–6756. |
Koptski | 963–964. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1302–1303. |
• Shaka Samvat | 1169–1170. |
• Kali Yuga | 4348–4349. |
Kineski | |
• Kontinualno | 3883–3884. |
• 60 godina | Yin Vatra Koza (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11247. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Događaji
urediJanuar/Siječanj – Mart/Ožujak
uredi- zima 1246/47 - Mirovni sporazum nikejskog cara [Jovana III i bugarskog Mihaila Asena I: priznata su nikejska osvajanja, Bugarska će podržavati Nikejce protiv latinskog Carigrada.
- 3. 1. - Umro je Vladislav III, markgrof Moravske i češki naslednik, takođe i vojvoda Austrije, na osnovu braka sa Gertrudom Babenberg. Nasleđuje ga brat Otokar (češki kralj 1253-78).
- 13. 1. - Građanski rat u Portugalu: Sancho II je uz pomoć kastiljskih snaga pokušao povratiti Leiriju - krajem godine napušta zemlju, a njegov brat Afonso III je praktično kralj.
- početkom godine - Sastanak tibetanskog duhovnog vođe Sakya Pandite i mongolskog princa Godana. Kaže se da je princ izlečen od ozbiljne bolesti i prihvatio budizam; Pandita će biti prenosnik mongolskog sizerenstva na Tibetu.
- 16. 2. - Henrik Raspe, njemački antikralj, umro je od zadobijenih rana u sukobu sa Konradom IV, sinom cara Fridriha II. Dolazi do Rata za hesensko-tiringijsko nasleđe (do 1264; Tiringiju će zadržati Raspeov sestrić Henrik III od Majsena, a Hesen će postati posebna landgrofovija).
April/Travanj – Jun/Lipanj
uredi- 30. 4. - Ugovor iz Woodstocka je mirovni sporazum između engleskog kralja Henryja III i gwyneddskog vladara Llywelyna ap Gruffydda, koji se mora pokloniti Henryju i predati neke teritorije.
- proleće, avgust? - Pošto je isteklo primirje sa Latinima, nikejski car Jovan III nastavlja borbe, uz bugarsku pomoć - povratio je Curulon/Çorlu, Vizje/Vize, Derkos/Durusu i Midiju/Kıyıköy u Trakiji.
- maj - Spor dubrovačke i barske crkve: dubrovački kanonik Matej je došao u Bar da sprovede odluku o podvrgavanju barskog kaptola dubrovačkoj crkvi, ali nailazi na otpor ("naš gospodin kralj Uroš je nama papa!").[1][2]
- maj - Umro je Richard de Bures, veliki majstor Templara, nasleđuje ga Guillaume de Sonnac (do 1250).
- 1. 6. - Ugarski kralj Bela IV daje Severinski banat i Kumaniju/Moldaviju viteškom redu Ivanovcima (→ Diploma Ivanovcima), da bi branili te zemlje, naseljavali ih i osnivali utvrde i varoši.[3]
- 16. 6. - Gvelfi i Gibelini: Parma se pobunila protiv carske vlasti, Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva ubrzo stavlja grad pod opsadu.
- 16. 6. - Egipatski ajubidski sultan uzima križarima Tiberijadu.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan
uredi- 10. 7. - Umro je zagrebački biskup Stjepan Babonić (slijediće mu Filip od plemena Churla, Fülöp Szentgróti, 1248-62[4]).
- jul - Giovanni da Parma je na skupu u Lionu izabran za generalnog ministra franjevaca (do 1257).
- jul - Četvrta mongolska invazija Koreje: snage na čelu sa Amukanom ulaze u zemlju.
- 17. 7. - Rekonkvista: Fernando III od Kastilje i Vitezovi Santijaga su opseli Sevillu (do novembra sledeće godine).
- 27. 7. - Karmelićani: bulom Paganorum incursus papa Inocent IV zvanično imenuje red kao "Braća blažene Device Marije od planine Karmel", poziva biskupe da ih ljubazno prime u dijecezama (ali zbog neprijateljstva svetovnog sveštenstva mora već u oktobru ponoviti poziv).
- 29. 7. - Haakon IV od Norveške je okrunjen nakon 30 godina na prijestolju, pošto se izmirio s papom.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac
uredi- 1. 10. - Bulom Quae honorem conditoris omnium, papa je modificirao Pravilo svetog Alberta za karmelićane, tako da je naglašen zajednički život.
- 3. 10. - Papine pristaše su izabrale Vilima Nizozemskog za kralja Rimljana (Njemačke) nasuprot Konradu IV, sinu Fridriha II.
- 15. 10. - Snage ajubidskog egipatskog sultanata zauzimaju Askalon.
- 1. 11.? - Giovanni da Pian del Carpine se vratio s puta u Mongoliju (dogodine je imenovan za barskog nadbiskupa).
Kroz godinu
uredi- Prvi spomen župe sv. Ilije kod Varaždina.
- Rastislav Mstislavić (Mihajlovič) je slavonski ban 1247-48; negde u ovo vreme je osnovana Mačvanska banovina sa Rastislavom kao prvim banom.[1]
- Papa je prebacio bosansku biskupiju iz dubrovačke pod kaločku nadbiskupiju (koja je zapravo mnogo aktivnija u Bosni, prošle godine su pokrenuli krstaški rat).[2]
- Raimond II Trencavel se odriče prava na Utvrdu Carcassonne u korist Louisa IX od Francuske.
- Hetum I, kralj Armenskog Kraljevstva Kilikija, dogovara preko brata Sempada u Karakorumu vazalni status sa mongolskim velikim hanom Güyük Khanom.
- Pošto je umro Al-Muzaffar Ghazi, novi ajubidski emir Džazire (Mesopotamije) je Al-Kamil Muhammad (do 1260).
- Japan Kamakura perioda: prvobitni klan Miura je uništen od strane regenta šoguna Hōjō Tokiyorija, ali jedan njegov pristalica će nastaviti ime.
- Nauka i tehnologija drevne Kine: Qin Jiushao je napisao "Matematički traktat u devet delova" a Song Ci objavljuje "Sakupljene slučajeve ispravljene nepravde", prvu knjigu o forenzičkoj nauci.
Rođenja
uredi- Giovanni da Montecorvino, franjevački misionar u Kini († 1328)
- Rašid al-Din Hamadani, perzijski državnik, povjesničar i liječnik († 1318)
- c. Juraj I. Šubić Bribirski, knez dalmatinskih gradova († 1303)
Smrti
uredi- 3. 1. - Vladislav III, markgrof Moravske (* ca. 1227)
- 16. 2. - Henrik Raspe, landgrof Tiringije, njemački antikralj (* ca. 1204)
- maj - Richard de Bures, veliki majstor Templara
- 10. 7. - Stjepan Babonić, zagrebački biskup
- 31. 8. - Konrad Mazovski, vojvoda (* ca. 1187/88)
Reference
uredi- ↑ 1,0 1,1 Zapadnjačka orijentacija u Srbiji. rastko.rs
- ↑ 2,0 2,1 Istorija s. n. I, 346
- ↑ Klaić, 237
- ↑ Fülöp Szentgróti. catholic-hierarchy.org
- Literatura
- Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301). Vjekoslav Klaić (archive.org)
- Istorija srpskog naroda, Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)