Položaj i istorija
uredi
Zauzima izvorišni deo Krušoglavskog potoka, sve do prirodne granice Poljanice, tj. razvođa Krušoglavskog potoka (pritoke Gradnjanske reke) i Lepenice i Suve Morave, koje su pritoke Južne Morave. Dosta je udaljeno od dobrih puteva, pa je zbog toga i svoje nadmorske visine relativno teško pristupačno. Prilaz selu najlakši je iz pravca Vlasa, boljim putem do centra Gradnje, a odatle je slabijim putevima moguće stići jednim pravcem preko Lazine, a drugim uz Krušoglavski potok. Može se doći, po suvom vremenu, i iz Vladičinog Hana preko Jagnjila. Nekada je iznad sela prolazio stari Turski put od Leskovca za Vranje, a koji je išao grebenom na razvođu Veternice i Južne Morave. Slabo je pošumljeno, hrastove šume mestimično ima po zabranima (zabjima) u blizini kuća. Poznati izvori vode su Smrdan, Piljot, Zmijevče, Virovi, Cerje, Livađe, Lipa, Sredorska, Riljak, Straža i Studeni kladanac.
Spada u starija sela Poljanice. U početku, selo se je nalazilo ispod Gornje mahale, gde je sada selište. Bilo je zbijenog tipa. Tu su stanovnici do skoro nalazili metalne predmete, delove alata, ćeramide, i novčiće. Kasnije su se stanovnici naselili na svoja imanja i pašnjaka, tako da je nastalo sadašnje selo, razbijenog tipa, a osim starosedelaca mnoge porodice su se doselile iz drugih sela Poljanice ili iz okoline Vranja i Vladičinog Hana. Izražene su mahale: Gornja (na zaravni u vrhu sela), Donja (sa desne strane Krušoglavskog potoka) i Zdravkovska (oko doline Dulan). Poznate stare porodice su Boškovci, Milenkovci, Kesmanci, Baba-Stojini, Zdravkovci, Ivčinci, Stajinci, Keserci i Pavunovci.
U centru sela, gde je zavetina, postoji crkvište, a tu je navodno bila crkva o kojoj nema nikakvih podataka. Na desnoj strani doline je, po predanju, bilo neko latinsko groblje o kome se takođe ništa ne zna. Selo je do pred kraj 20. veka imalo osnovnu četvororazrednu školu, koja je sada zatvorena. Stanovništvo se bavi pretežno poljoprivredom, naročito ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom. U novije vreme mnogi su se iselili u niže predele Poljanice, Vranje i druga mesta u Srbiji.
Seoska slava (krste, zavetina, litije) je Velika Gospojina (Bogorodica).
Demografija
uredi
U naselju Kruševa Glava živi 124 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 56,2 godina (53,7 kod muškaraca i 58,4 kod žena). U naselju ima 56 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,41.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. |
Srbi |
|
135 |
100.0% |
nepoznato |
|
0 |
0.0% |
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
? |
0 |
|
|
0 |
80+ |
0 |
|
|
3 |
75-79 |
4 |
|
|
9 |
70-74 |
13 |
|
|
9 |
65-69 |
9 |
|
|
17 |
60-64 |
6 |
|
|
5 |
55-59 |
5 |
|
|
6 |
50-54 |
3 |
|
|
6 |
45-49 |
5 |
|
|
5 |
40-44 |
4 |
|
|
0 |
35-39 |
3 |
|
|
2 |
30-34 |
3 |
|
|
1 |
25-29 |
0 |
|
|
2 |
20-24 |
3 |
|
|
1 |
15-19 |
0 |
|
|
1 |
10-14 |
1 |
|
|
1 |
5-9 |
1 |
|
|
4 |
0-4 |
3 |
|
|
0 |
prosek |
53.7 |
|
|
58.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
69
|
73
|
76
|
69
|
66
|
63
|
56
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
11
|
30
|
6
|
3
|
3
|
2
|
1
|
-
|
-
|
-
|
2.41
|
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
58
|
9
|
43
|
6
|
-
|
-
|
67
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
3
|
48
|
16
|
-
|
-
|
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
52
|
41
|
-
|
-
|
8
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Ženski
|
46
|
44
|
-
|
-
|
2
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Oba
|
98
|
85
|
-
|
-
|
10
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
-
|
-
|
-
|
1
|
1
|
1
|
-
|
-
|
-
|
Ženski
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
-
|
Oba
|
-
|
-
|
-
|
1
|
1
|
1
|
-
|
-
|
-
|
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Literatura
uredi
- Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, strana 194. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).
Spoljašnje veze
uredi