Gradnja zauzima prostor oko Krušoglavskog potoka, potoka Mrtve strane i Građanske reke, koja nastaje od ova dva potoka. Sada je selo razbijenog tipa u kome se izdvajaju mahale: Gornja, Šurumenska, Donja, Veselinska, Lazina i Džangalska mahala. Nešto je zbijenija u delu Šurumenske mahale. U Gradnju se najlakše stiže iz Vlasa, a moguće je doći terenskim vozilom iz Vladičinog Hana, preko Jagnjila i Sreška, ali po suvom vremenu.
Gradnja je ime dobilo po nekadašnjem gradu, koji je po predanju bio blizu ušća Građanske reke u Veternicu, a njegovi stanovnici imali njive u današnjoj mahali Carinske Luke u Vlasu. U početku, selo je bilo zbijenog tipa. Kuće su bile pored reke, u blizini škole i crkve a kolibe i trle po bregovima gde su sada kuće. Vremenom je ljudima dosadilo da žive na dve lokacije, pa su se premestili ka Mrtvoj strani, Lazini, Laništu, Lajkovici i niz reku, bliže svojim njivama, pašnjacima i šumi. U dolini Krušoglavskog potoka postoji crkvište gde je nekada bila crkva Svete Petke, a legenda kaže da je tu nekada ranije bio manastir. Inače selo ima dva groblja, jedno kod crkve, a drugo u Lazini, a pored Građanske reke, na mestu zvanom Vučjak su ostaci starog groblja. Godine 1861. Gradnja je imala oko 40 kuća, a 1903. imala je oko 75 kuća. Najstarije familije u Gradnji su Šikoparci, koji su poreklom iz Prištine, Dželepci, Grnčarci, Dželasinci, Veselinci, Džangalci, Kaluđerci, Ružićevci, Šurumenci, Ćosinci, Kartavelci, Todorovci , Ramčinci, Kolarovi, Baglamarci.
U Gradnji su se ljudi bavili poljoprivredom, naročito ratarstvom,stočarstvom i voćarstvom. Od najstarijih vremena u selu je bilo vrednih zanatlija poznatih u celoj Poljanici, a posebno su bili istaknuti kolari, kovači i limari (klonferi), o čemu govore mnoga prezimena i nadimci u selu. Ranije su se stanovnici vodom snabdevali iz poznatih kladenaca, kao što su Sveta Petka, Duruk, Dulan, Gornji kladanac, Krušje, Kartavelski i Šurumenski kladanac. Sada je u većini kuća voda dovedena lokalnim vodovodima. Od lekovitih izvora bio je poznat izvor Vodica u Parčevinoj strani, a verovalo se da leči oči i rane.
Ima četvororazrednu osnovnu školu, najstariju u Poljanici, koja je radila još u tursko vreme, ali joj sada preti zatvaranje zbog drastičnog smanjenja broja đaka.
U Gradnji je crkva posvećena Svetom Nikoli. Seoska slava (litije) u Gradnji je Sveta Trojica i Sveti Todor, a mahala Lazina slavi Svetog Marka.
U naselju Gradnja živi 194 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,5 godina (43,6 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 82 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,01.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [2]
|
|
m |
|
|
ž |
? |
0 |
|
|
0 |
80+ |
5 |
|
|
4 |
75-79 |
7 |
|
|
10 |
70-74 |
9 |
|
|
12 |
65-69 |
7 |
|
|
12 |
60-64 |
4 |
|
|
5 |
55-59 |
5 |
|
|
4 |
50-54 |
6 |
|
|
7 |
45-49 |
14 |
|
|
11 |
40-44 |
5 |
|
|
3 |
35-39 |
8 |
|
|
5 |
30-34 |
8 |
|
|
9 |
25-29 |
4 |
|
|
3 |
20-24 |
6 |
|
|
12 |
15-19 |
4 |
|
|
14 |
10-14 |
5 |
|
|
12 |
5-9 |
9 |
|
|
7 |
0-4 |
5 |
|
|
6 |
prosek |
43.6 |
|
|
41.5 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
117
|
122
|
125
|
117
|
105
|
97
|
82
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
21
|
24
|
9
|
11
|
7
|
4
|
3
|
-
|
3
|
-
|
3.01
|
|
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
|
Broj domaćinstava
|
92
|
13
|
69
|
9
|
1
|
-
|
111
|
|
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
|
Broj domaćinstava
|
20
|
69
|
21
|
1
|
-
|
|
|
|
|
|
|
|
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
Muški
|
48
|
18
|
-
|
-
|
15
|
-
|
4
|
-
|
1
|
1
|
Ženski
|
46
|
13
|
-
|
-
|
30
|
-
|
-
|
1
|
-
|
-
|
Oba
|
94
|
31
|
-
|
-
|
45
|
-
|
4
|
1
|
1
|
1
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
Muški
|
-
|
1
|
-
|
3
|
-
|
3
|
-
|
-
|
2
|
Ženski
|
-
|
-
|
-
|
1
|
-
|
-
|
-
|
-
|
1
|
Oba
|
-
|
1
|
-
|
4
|
-
|
3
|
-
|
-
|
3
|
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
- Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, strana 152. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).