Štanjel

Štanjel - San Daniele del Carso (tal.), San Denel del Cjars (furl.) je slikovito kraško naselje u općini Komen.

Štanjel
		Občina Komen
Karta:	Najdi.si, Geopedia.si
Nadmorska visina:	312,1 m
Broj stanovnika:	357 (2020.)
Površina:	3,75
Poštanski broj:	6222 Štanjel
Općina:	Komen
Pokrajina:	Primorska
Statistička regija:	Istrsko-kraška
Izvor: SURS, popis stanovništva 2002.

Geografija

Štanjel je naselje kašteljerskog tipa terasasto raspoređeno prema vrhu 363 metra visokog brda Turn. Nalazi se na Tršćanskom Krasu na raskršću putova koji vode za Vipavu (prema istoku), Goricu (sjeverozapad), Komen-Gradišku (zapad) i za Trst-Sežanu (jug).

Karakteristika naselja su uske mediteranske kale s kamenim kućama, koje posjeduju raznolike kamene arhitektonske elemente. Posebnost mjesta su zidine s ulaznim stubištem, kaštel (muzej), gotska crkva sa značajnim zvonikom i Ferrarijev park.

Etimologija naziva

Slovensko ime Štanjel dolazi od St Danijel ≥ Stanijel ≥ Stanjel ≥ Štanjel

Povijest

Radi prometno-geografske i strateške važnost položaja Štanjela nastanjeno je od mlađeg željeznog doba (japodisko-keltski kašteljer), a najveći procvat doživljava u vrijeme romanike, kada se je širilo po brežuljku prema vrhu Turna. U XI - XII. st. je bio ponovno utvrđen na temeljima rimskog castruma, gdje se i danas vide ostaci na vrhu Turna. Količina gotskih elemenata dokazuje da je naselje već u srednjem vijeku doseglo današnji opseg. Radi opasnosti od turskih upada naselje je obzidano u XV. st

Štanjelska kala s tipičnim kućama Tršćanskog Krasa

Najstariji ostaci kaštela su iz srednjeg vijeka, na kojima su dozidane renesansne obrambene kule. Novi izgled su mu dali grofovi Cobenzli pri koncu XVII. st. Kaštel je izgorio i sačuvani su bili samo obodni zidovi, pa je nakon drugog svg. rata obnovljen po nacrtima arhitektice Nataše Suhadolc Šumi. U obnovljenoj polovici kaštela je postava zbirke djela kraškog slikara Lojza Spacala. Kasnije je dopunjena zbirkom lokalne povijesti. U kaštelskoj dvorani se održavaju koncerti.

Poseban pečat mjestu je dao Fabianijev tršćanski prijatelj, liječnik Enrico Ferrari koji se je zaljubio u Štanjel. Govorio je dobro i slovenski i svako ljeto je tu boravio po više mjeseca. Skupa s Fabianijem je 1924. započeo opsežne radove koji su trajali sve do 1942. g. Tada je pod bedemom na južnoj strani naselja uredio prostrani park. Ferrari je imao zaposlenog gvardijana (čuvara). Pri gradnji parka je bilo zaposleno po dvadeset i više radnika. Kamenje za gradnju su koristili iz kave ( kamenoloma) kraj naselja Tupelče. Ferrari je u Štanjelu kupio sedam kuća i skoro sva zemljišta oko mjesta sve do Podlasova, tako da je v smjer prema Gornjoj Branici lako hodao skoro pola sata po svojem vlasništvu. Fabiani je pomagao i u obnovi kaštela i brojnih kuća u mjestu i u obližnjem Kobdilju.

Poznata je epioda pred kraj 2. svj. rata, kada je njemačka vojska htjela porušiti kaštel Štanjel,što je svojom intervencijom sprečio arhitekt Maks Fabiani. Oficir je zvao Berlin i možda dobio odgovor, »daj staromu gnjavežu za pravo«. Priča je postala legenda, jer Fabianijevo poznanstvo s Hitlerom bilo vjerojatno lažno, iako je želio studirati arhitekturu u Beču. Nakon aneksije Sloveniji 1945. brojni stanovnici su iselili, a do 2015. mjesto je bilo bez vodovoda. Sada stari i brojni novi naseljenici obnavljaju stare kuće. Pored značajnih kraških motiva, u kali Kraške hiže smješteni su portreti Tarasa Ševčenka, Josipa Abrama i Antona Mahniča. Manjka dostojan spomenik Enricu Ferrariju i Maksu Fabianiju.

Motiv iz kaštela Štanjel

Znamenitosti

• Kaštel Štanjel, djelomično rekonstruiran (v. gore),
• Ledenica ili Belveder – najvišja točka na vrhu hriba Turn, gdje su ostaci rimskog obrambenog tornja
• Galerija slikara Lojza Spacala (u kaštelu)
• Kasnogotska crkva sv. Danijela sa specifičnim 'limunastim' vrhom zvonika iz 1609. g.
• Toranj na porti ili Kobdiljski toranj (druga ulazna kula u Štanjel)
• Kraška hiža, dominantno najstarija nastamba, tj. »romanska« kuća, koja odražava arhitektonske značajke
  
  prvotnih kraških kuća, građenih u doba romanike i gotike. a u njoj je etnološka izložba. U prizemlju je gospodarski dio, na prvom katu kuhinja i spavaće sobe. Na kući su su saćuvani i ohranjeni kameni žljebovi po kojima je kišnica tekla u obližnju šternu (cisternu).
• Ferrarijev park, koji je Maks Fabiani uredio za sugrađanina Enrica Ferrarija iz Trsta, i koja je najpoznatija parkovna arhitektura između dva rata i uvrštena je među spomenike od državnog značaja sa statusom parka.
• Spomeniki, bronasti portreti Josipu Abramu, Tarasu Ševčenku in Antonu Mahniču
• Fabianijev put, kružna pješačka staza između Štanjela i Kobdilja.
• Austrougarsko vonoo groblje u donjem dijelu naselja.
• Stara parna lokomotiva na željezničkoj stanici.

Poznati mještani

• Maks Fabiani, arhitekt i urbanist
• Jože Abram, pisac i prevodilac