Šlem, vojni, služi za zaštitu glave. Prvobitno je bio namenjen zaštiti od mača, sablje, koplja, strele i buzdovana.[1] Početkom 20. veka koji će iznedriti brzometnu artiljeriju i efikasno streljačko naoružanje, nametnulo je potrebu za savremenim šlemom.

Spartanski šlem

Prvi moderan šlem usvojili su Francuzi, takozvani model (skraćeno M) 15 koji je trebalo da pruži zatitu od gelera i rikošetiranih tanadi (u to vreme šlem nije zamišljen da zaštiti od direktnog pogotka puščanog ili pištoljskog zrna). Istim putem krenuli su i Nemci koji svoju vojsku opremaju šlemom M16 dok Englezi uvode šlem "model 1". Austrougarska će usvojiti isti model šlema kao i njihovi saveznici Nemci dok će Amerika, po uključivanju u rat 1917. godine, kopirati britanski šlem.

Srpska vojska će po dolasku na solunski front dobiti francuske šlemove M15, koji sa prednje strane nose srpsku kokardu - orla sa štitom na kojme su ocila. Srpski šlem je bio kaki boje.

Galerija uredi

Reference uredi

  1. Fox-Davies, Arthur Charles; Johnston, Graham (2004) [1909]. A Complete Guide to Heraldry. Whitefish, MT: Kessinger Publishing. ISBN 1-4179-0630-8. 

Literatura uredi

  • "Helmets...A Medieval Note In Modern Warfare". , August 1942.
  • Stephen Bull: An Historical Guide to Arms & Armor. Studio Editions, London 1991, ISBN 0-8160-2620-3.
  • Harry Kühnel (Hrsg.): Bildwörterbuch der Kleidung und Rüstung. Vom Alten Orient bis zum ausgehenden Mittelalter (= Kröners Taschenausgabe. Bd. 453). Kröner, Stuttgart 1992, ISBN 3-520-45301-0.
  • Christian Miks: Vom Prunkstück zum Altmetall. Ein Depot spätrömischer Helmeteile aus Koblenz (= Mosaiksteine. Bd. 4). Verlag des Römisch-Germanischen Zentralmuseums, Mainz 2008, ISBN 978-3-7954-2143-4.

Spoljašnje veze uredi