Znanje (budizam)
Znanje (sanskrt: jñāna đnana, iz korena đna – zna, pali: ñāṇa njana) je jedan od bitnih pojmova budističke filozofije.
U budističkoj misli, đnana je ili sinonim za spoznaju (panna), ili je u nju uključena.[1] Đnani prethodi svest (sanna).[1]
Najviše znanje (añña) jeste arahantovo znanje krajnjeg oslobođenja.[2]
Dva kvaliteta znanja uredi
Buda govori o dva kvaliteta koja čine znanje:
Dva su kvaliteta koja čine jasno znanje. Smirenje i uvid. Kada je smirenje razvijeno, um je razvijen. A kada je um razvijen, svaka strast je napuštena. Kada je uvid razvijen, mudrost je razvijena. A kada je mudrost razvijena, svako neznanje je napušteno.[3]
– Buda
Četiri puta do znanja uredi
Budin učenik, Ananda, je govorio da ko god je dostigao konačno znanje, on je to učinio na jedan od četiri načina:
- Ima slučajeva kada neko razvija smirenje, a zatim uvid. Usled toga, put se u njemu rađa, on ga sledi, razvija i neguje, a s njega okovi spadaju i prikrivene sklonosti nestaju.
- Ima slučajeva kada neko razvija uvid, a zatim smirenje. Usled toga, put se u njemu rađa, on ga sledi, razvija i neguje, a s njega okovi spadaju i prikrivene sklonosti nestaju.
- Ima slučajeva kada neko razvija smirenje uporedo sa uvidom. Usled toga, put se u njemu rađa, on ga sledi, razvija i neguje, a s njega okovi spadaju i prikrivene sklonosti nestaju.
- Ima slučajeva kada nečiji um zarobi nemir. Ali onda dođe trenutak kada njegov um postane sabran i ujedinjen; put se u njemu rađa. Onda ga on sledi, razvija i neguje, a s njega okovi spadaju i prikrivene sklonosti nestaju.
Ko god objavi da je dostigao konačno znanje arahanta, on je to učinio na jedan od ova četiri načina.[4]
Literatura uredi
- Iveković, Rada (1977). Rana budistička misao. Sarajevo: IP Veselin Masleša.
- Kovačević, Branislav (2014). Ovako sam čuo: Budino učenje na osnovu izvora u Pali kanonu. Novi Sad–Beograd.
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 Iveković 1977: str. 131–152
- ↑ Kovačević 2014: str. 258
- ↑ Kovačević 2014: str. 237
- ↑ Kovačević 2014: str. 238