Zlatovrane

Zlatovrane
	Coracias caudatus
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Aves;
Red:	Coraciiformes;
Porodica:	Coraciidae; Rafinesque, 1815.

Zlatovrane (lat. Coraciidae) su porodica ptica iz reda modrivrana. Po izgledu podsjećaju na vrane, ali po boji i ponašanju su slične ostalim pripadnicima reda mordrivrana. Ova porodica se sastoji od dva roda, Coracias i Eurystomus.

Rasprostranjenost

Zlatovrane žive u toplijim krajevima Starog svijeta. U Africi živi najviše vrsta, a vjeruje se da ova porodica odatle i potiče.^[1] Zlatovrana je selica, razmnožava se u Europi i zimuje u Africi, a Eurystomus orientalis se također seli s većine svog areala zimi. Druge vrste su stanarice ili se sele samo djelomično.^[2]

Ovo su ptice otvorenih staništa s drvećem ili drugim mjestima odakle se mogu bacati na plijen.

Opis

Zlatovrane podsjećaju na vrane po veličini i građi, budući da su duge 25 do 27 cm. Šarene su poput vodomara i pčelarica, s plavom, ružičastom i smeđom dominantnom bojom. Po morfologiji su slične ostalim pripadnicima reda modrivrana: imaju veliku glavu na kratkom vratu, šareno perje i nejake i kratke noge. Dva unutrašnja prsta stopala su povezana, ali vanjski nije. Slabe noge i stopala imaju odraza na njihovo ponašanje. Ne skaču i ne hodaju po granama i rijetko koriste stopala za nešto drugo osim za odbacivanje za plijenom. Kljun je glomazan. Kraći je i širi kod pripadnika roda Eurystomus. Oni imaju šarene kljunove, dok pripadnici roda Coracias imaju crn kljun. Druge razlike između ta dva roda se ogledaju u dužini krila; zlatovrane roda Eurystomus imaju duža krila od onih iz roda Coracias.

Ponašanje

Razmnožavanje

Zlatovrane su bučne i agresivne kada brane svoj teritorij za gniježđenje. Uljeze napadaju tako što se obrušavaju na njih. Monogamne su i gnijezde se u neobloženoj rupi u drvetu i nesu 2-4 jaja u tropima, a 3-6 u višim predjelima. Ptići se izlegu iz bijelih jaja nakon 17-20 dana, a mladi ostaju u gnijezdu još otprilike 30 dana. Ženka snese jaja u intervalima od jednog dana, tako da ako ne bude dovoljno hrane, preživjet će samo stariji ptić. Ptići su, kao svi čučavci, goluždravi, slijepi i bespomoćni kada se izlegu.^[1]

Ishrana

Zlatovrane roda Coracias sjede i čekaju plijen da prođe. Kada ga uhvate, odnesu ga u kljunu do grane i tu ga pojedu. Jedu razne kopnene kukce, malene kralježnjake poput žaba, guštera, štakora i mladih ptica. Hrane se mnogim životinjama koje drugi grabežljivci izbjegavaju, poput gusjenica, kukaca jarkih boja i zmija.^[1]

Zlatovrane roda Eurystomus love u letu. Gutaju bube, zrikavce i druge kukce i drobe ih velikim kljunom i pojedu ih u zraku.

Taksonomija

Postoji jedanaest vrsta:^[1]

Rod Coracias:
- Zlatovrana, Coracias garrulus
- Coracias abyssinica
- Coracias caudatus
- Coracias spatulata
- Coracias naevia
- Coracias benghalensis
- Coracias temminckii
- Coracias cyanogaster
Rod Eurystomus:
- Eurystomus glaucurus
- Eurystomus gularis
- Eurystomus azureus
- Eurystomus orientalis

Zlatovrane su dobile svoj znanstveni naziv od latinske riječi coracium, što znači "sličan gavranu".^[3]

Drugi projekti

	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: zlatovrane
	Wikivrste imaju podatke o: zlatovranama

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Fry (1992) 6–27
↑ Fry (1992) 98–102
↑ Forshaw, J. & Kemp, A. (1991). Forshaw, Joseph. ur. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 145–147. ISBN 1-85391-186-0.

[fryfry-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Fry (1992) 6–27

[fryfry98-2] Fry (1992) 98–102

[EoB-3] Forshaw, J. & Kemp, A. (1991). Forshaw, Joseph. ur. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 145–147. ISBN 1-85391-186-0.

[1]

[2]

[3]

Zlatovrane

Coracias caudatus
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Aves
Red:	Coraciiformes
Porodica:	Coraciidae Rafinesque, 1815.