Zejneba Hardaga
Zejneba Hardaga (Sarajevo, 1918. – Jeruzalem, 1994.), bosanskohercegovačka pravednica među narodima bošnjačkog porijekla. Prva je žena i muslimanka uz svijetu koja je ponijela titulu pravednika.
| Zejneba Hardaga | |
 | |
| Rođenje | 1918., Sarajevo |
|---|---|
| Smrt | 1994., Jeruzalem |
| Nacionalnost | Bošnjakinja |
| Standardizacija infokutija | |
Pravednica među narodima uredi
Porodica Hardaga je bila islamske vjeroispovijesti. Spasili su jevrejsku porodicu tokom holokausta. Yosef Kavilio, Yosefova supruga i kćerka bili su prijatelji i poslovni saradnici s Hardagama. Tokom bombardovanja iz zraka, kuća im je bila uništena, a prvi koji im je pritekao u pomoć bio je upravo Mustafa Hardaga. "Naš dom je vaš dom", kazala je tada Zejneba Hardaga porodici Kavilio. Jedan period Kavilie su bile sa Hardagama. Jednog dana pripadnici Gestapa pojavili su se na vratima kuće porodice Hardaga kako bi provjerili njihove dokumente. Yosef Kavilio, njegova žena i kćerka krili su se u jednom velikom ormaru. Samo ih je čudo spasilo i nisu bili otkriveni. Hardage su nastavile štititi članove porodice Kavilio sve dok nisu otišli za Mostar, dio Bosne i Hercegovine koji je bio italijanskom kontrolom, gdje su Jevreji bili relativno sigurni.[1] Poznata je fotografija nastala 1941. godine u jeku Drugog svjetskog rata, na kojoj Zejneba u Sarajevu, svojom odjećom sakriva žutu Davidovu zvijezdu koja se nalazi na lijevoj ruci Rifke Kavilio.[2]
Međutim, Yosef Kavilio je ostao u Sarajevu i nacisti su ga priveli. Zbog velikog snijega, zatvorenici nisu mogli biti trasportovani iz Sarajeva u logor Jasenovac, te su čistili sarajevske ulice od snijega. Dok je šetala Sarajevo, Zejneba je jednom prilikom vidjela okovanog Yosefa. Donosila mu je hranu, ne samo njemu nego i ostalim zatvorenicima. Yosef je uspio pobjeći iz zatvora i vratio se u Hardagin dom. Obitelj ga je čuvala, njegovala i pomogla mu da ozdravi, jer je bio teško bolestan i promrzao. Vojska Nezavisne Države Hrvatske je često paradirala sarajevskim ulicama tražeći odbjegle zatvorenike, i Yosef je, ne želeći ugroziti Hardage, prebjegao u Mostar.
Nakon rata porodica Kavilio je 1948. godine otišla u Izrael. Tražili su od Yad Vashem muzeja da prepozna porodicu Hardagu u zbirci Pravednici među narodima. Godinu dana kasnije, Zejneba je otišla u Izrael i zasadila prvo drvo u spomen porodičnog imena. Pedesetak godina poslije, 1994. godine Sarajevo je bilo pod opsadom. Život porodice Hardaga bio je ugrožen. Uz pomoć Joint Distribution Committe, a na inicijativu obitelji Kavilio, Yad Vashem je tražio od predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića da Hardage dođu Izrael, gdje su ih dočekali najviši zvaničnici te države, zajedno sa članovima porodice Kavilio.
Sarah Pećanac, Zejnebina kćerka, i njena obitelj su kasnije prešli na judaizam zbog svega što se dešavalo. Na taj način željela je iskazati čast Kavilio obitelji na svemu što su učinili jedni za druge.[3]
Reference uredi
- ↑ „Sudbina u BiH: Članovi ovih porodica spašavali su jedni druge u dva rata”. fokus.ba. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30.
- ↑ „Zejneba Hardaga: Prva žena u svijetu sa titulom "Pravednika među narodima"”. sarajevskasehara.com. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30.
- ↑ „Sjećanje koje čuvamo: Dvije sarajevske porodice koje su spasile jedna drugu”. mreza-mira.com. 2017-08-05. Pristupljeno 2020-12-30.