Wikipedija:Stranica za vježbanje

Brutalna arhitektura

Pojam brutalizam odnosi se na pokret u arhitekturi koji se razvijao tokom 50-tih i 60-tih godina 20. stoljeća. Naziv se vezuje za beton, odnosno za béton-brut, jer se neobrađeni beton koristio za materijalizaciju fasada objekata. Pokret je nastao u Engleskoj u periodu oko 1953. godine, kada aktuelne teme arhitekata postaju koncept mjesta, potreba za identitetom, te traženje odnosa između objekta i društveno-psiholoških potreba. Brutalizam se više ticao arhitektonske etike, a ne estetike. Objekti građeni u ovomstilu bili su jasni u funkcionalnom i konstruktivnom smislu.

Sportsko-kulturno-poslovni centar Skenderija

Skenderija je sportsko-kulturno-poslovni centar u Sarajevu, sagrađen 1969. godine. To je prvi reprezentativni primjer brutalizma u Bosni i Hercegovini i sa evidentnom vezom sa modernom arhitekturom. Smješten je na lijevoj obali Miljacke. Ukupna površina centra iznosi 70.000 m². Na Skenderiji se kasnije odvijao niz događaja i manifestacija sportskog, zabavnog, društveno-političkog, kulturnog karaktera. I u tom smislu cijeli kompleks KSC Skenderija je izuzetno značajan i vrijedan objekat, ali još uvijek nije stavljen pod institucionalnu zaštitu.

Centar su projektovali arhitekti Živorad Janković, Halid Muhasilović i konstruktor Ognjeslav Malkin. Kompleks čine objekti različitih sadržaja, sportsko-rekreativne, kulturne i trgovačke namjene. Slijedeći brutalistički koncept raščlanjenosti prostornih elemenata prema funkciji, svaki sadržaj ima svoju prostornu cjelinu. Uvučeno prizemlje, naglašena horizontalnost, posebno se ističe na objektu Doma mladih. Konstrukcija je čitljiva iz vanjskog izgleda sa jasno naznačenim nosivim elementima i onima koji su nošeni. Vidljiv je i utjecaj japanskog brutalizma, gdje su armirano-betonski konstruktivni detalji izvedeni kao da su rađeni u drvetu

Nakon KSC Skenderija izgrađen je niz tipološki sličnih objekata širom Bosne i Hercegovine, što ovom kompleksu posebno daje na značaju i vrijednosti.

Spomen dom ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu

Spomen dom ZAVNOBIH-a izgrađen je na tridesetu godišnjicu od održavanja ZAVNOBIH-a 1973. godine. Tim povodom organiziran je jugoslovenski arhitektonski konkurs. Većina radova išla je u pravcu brutalističke arhitekture. Pored vidljive armirano-betonske konstrukcije pobjednički rad sarajevskog arhitekte Zdravka Karačića prema formi asocirao je i na bosansku seosku arhitekturu, čime je ostvarena vezu sa tradicijom.

Svaka funkcija unutar kulturnog centra ima svoj kubični prostor. I ovdje je evidentna veza sa . U detalju su armirano-betonski elementi izvedeni u formi drvenih elemenata, što je veza sa japanskom brutalističkom arhitekturom. U sklopu centra, odvojeno od Spomen doma, izgrađen je hotel za smještaj ekskurzija iz cijele Jugoslavije koje su posjećivale ovaj kulturni centar.

Muzej Bitke na Neretvi

Na Jugoslovenskom arhitektonskom natječaju za Muzej Bitke na Neretvi u Jablanici pobijedili su arhitekti Branko Tadić, Zdravko Dunđerović i Mustafa Ramić. U muzeju se nalazi izložbeni prostor, sala za predavanja, biblioteka i niz pratećih sadržaja.

Objekat leži na terenu, fizički ostvaruje kontakt sa platoom i kanjonom rijeke Neretve. To je brutalistička zgrada rađena u bijelom natur betonu, koji je prilikom posljednje rekonstrukcije obojen. U enterijeru se osjeća otklon ka visokoj moderni i postmoderni. Pored natur betona, korištene su stropne čelične prostorne rešetke i drvo. Iz enterijera je ostvarena veza sa okolnim ambijentom. Taj pomak ka povezivanju unutrašnjeg muzejskog prostora sa vanjskim ambijentom u praksu će ući tek na prelazu iz 20. u 21. stoljeće.

Dom radio-televizije Bosne i Hercegovine

Značajan primjer brutalističke arhitekture u Bosni i Hercegovini je i Dom radio-televizije Bosne i Hercegovine, arhitekata Milana Kušana i Branka Bulića. Jedan dio zgrade je završen 1975., a drugi 1983. Uzor za ovaj objekat je zgradu Yamanashi RTV u Koufu japanskih arhitekata. Masivna konstrukcija se u posljednjem ratu pokazala adekvatnom za primjenu kod ove vrste objekata, jer unatoč granatiranju program nikada nije prestao da se emitira.

Spomenički kompleks Bitke na Sutjesci

Spomenički kompleks Bitke na Sutjesci sastoji se od spomenika i spomen doma. Spomenik je djelo skulptora Miodraga Živkovića, izgrađen 1971. godine u bijelom betonu. Poslije rata u Bosni i Hercegovini je obnovljen. Kustosi izložbe Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia 1948.-1980., održane u Muzeju moderne umjetnosti (MoMa) u New Yorku 2019. godine prepoznali su njegov značaj i vrijednost, te su ga predstavili na izložbi i u trodimenzionalnim modelom kojom je njegova raščlanjena forma u potpunosti saglediva.

Spomen dom je izgrađen 1974. godine po projektu arhitekte Ranko RadovićRanka Radovića. On je primjer potpuno drugačije arhitekture u odnosu na Jugoslovensko stvaralaštvo u to vrijeme. Cio dom je urađen u armiranom betonu u vidu kosih krovova. Unutrašnji prostor je cjelovit sa freskama slikara Krste Hegedušića. Freske su restaurirane 2020.godine. Iako je dom bio devastiran, restauratorskim postupkom spomenički kompleks je sačuvan u izvornom obliku. File:Memorial for the Battle of the Sutjeska 3.jpg