Wikipedija:Stranica za vježbanje

Zgrada Higijenskog zavoda, danas zgrada Ministarstva Federacije Bosne i Hercegovine izgrađena po projektu Vase Todorovića

Vaso Todorović bio je jugoslavenski i bosanskohercegovački arhitekta,

Nakon završene Trgovačke škole u Bijeljini i Srednje tehničke škole u Sarajevu otišao je da studira arhitekturu u Pragu. Prije toga u Pragu su se školovala njegova braća, Pero i Ljubo Todorović.[1]

Po završetku studija Vaso Todorović se zaposlio u Pragu. Tu je stvarao velike projekte koji mu donose značajne nagrade. Uoči okupacije Čehoslovačke 1938. god. vratio se u Sarajevo. Nakon rata postavljen je za načelnika u Ministarstvu građevina, a od 1947. do 1962. godine nalazio se na čelu Urbanističkog zavoda. Arhitekta Vaso Todorović umro je u Sarajevu 1973. godine, a sahranjen je u Bijeljini.

Stadion Koševo, danas stadion Asim Ferhatović Hase

Djela uredi

  • Stadion FK Slavije u Pragu, za koji je dobio prvu nagradu,
  • Čehoslovački paviljon za Svjetsku izložbu u Parizu, za koji je dobio drugu nagradu,
  • Zgrada Higijenskog zavoda u Sarajevu.[2]
  • Stadion "Koševo" u Sarajevu čija zgradnja je počela 1947. godine. Koristeći prirodni amfiteatar, stadion je inkorporiran u dolinu Koševskog potoka i ima karakteristike tzv. pejzažnog stadiona. Atletska staza i teren završeni su 1950., a godinu kasnije i pomoćni tereni. Prva međunarodna nogometna utakmica odigrana je 1954. godine između Jugoslavije i Turske. Balkanske atletske igre na Koševu su održane 1966., kada je izgrađena i upravna zgrada te svlačionice, lože, restoran, novinarske kabine, trenažni atletski poligon, postavljen je električni semafor, rasvjeta.
  • Generalni urbanistički plan grada Bjeljine


Zgrada je projektovana i izgrađena kao četvorospratna zgrada u duhu Moderne arhitekture. Upečatljiva je prvenstveno svojom monumentalnom fasadom, čije prizme dočaravaju antički visoki red.. Podijeljena fasada je obložena ukrasnim bijelim kamenom.

Projektovao ga je bosanski arhitekta Vaso Todorović još prije izbijanja Drugog svjetskog rata nakon povratka iz Praga, gde je dugo živio i projektovao. Na mjestu sadašnjeg objekta nalazilo se nekoliko manjih privatnih kuća koje su srušene.

Literatura uredi

  • Ivan Štraus - Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945. – 1995. – Sarajevo, 1996. godina
  • Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.

Izvori uredi

  1. „Od praške Slavije do sarajevskog Koševa”. Dnevni avaz, 2018.. Pristupljeno 13. 4. 2024. 
  2. „Zavod za javno zdravstvo FBiH”. Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2014.. Pristupljeno 13. 4. 2024. 

[[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini‎|S] Jugoslavenski arhitekti Bosanskohercegovački arhitekti