Živorad Janković
Živorad Žika Janković (1924–1990) bio je jugoslavenski arhitekta.
Rođen je 19. avgusta 1924. u Višegradu. Studije arhitekture završio je 1950. u Beogradu. Od 1952-1970 radio je kao projektant u firmi Dom u Sarajevu. U tom periodu bio je na specijalizaciji u Skandinaviji 1960. i Univerzitetu Mičigen u SAD 1963. godine. Od 1968. radi kao profesor na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu i dvije godine kao rukovodilac Zavoda za planiranje. Bio je aktivni član Udruženja arhitekata Bosne i Hercegovine i Jugoslavije. Umro je 1990. godine u Sarajevu.
Autor je niza značajnih objekata, od kojih se ističu:
- Industrijski kompleks Fabrike duhana Sarajevo, koautor Muhamed Kadić, za koji su dobili Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.[1]
- Poslovna zgrada Zavoda za socijalno osiguranje u Sarajevu,
- Poslovna zgrada Energoinvesta u Sarajevu,
- Kulturno-sportski centar Skenderija u Sarajevu (koautor Halid Muhasilović), [2] za koji su dobili Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva i saveznu nagradu za arhitekturu dnevnog lista Borba. Nekadašnjem kulturnom i sportskom centru Sarajeva, i pored snažnog protivljenja stručne javnosti, prijeti opasnost da bude srušen.[3]
- Univerzalna dvorana "Gripe" s trgovačkim centrom "Koteks" u Splitu (koautor S. Rožić),
- Sportski centar Vojvodina u Novom Sadu (koautor B. Bulić),
- Društveno-sportski centar "Boro i Ramiz" u Prištini (koautor Halid Muhasilović) za koji su dobili plaketu grada.
Literatura uredi
- Art on Yugoslav Terrain [note: this is likely a translated title]. Belgrade: Prosveta.
- Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura: 1945-1975. Sarajevo: Svjetlost.
- Belousov, Vladimir Nikolaevich (1973) (Russian). Современная архитектура в Югославии [Sovremennai︠a︡ arkhitektura I︠U︡goslavii, Contemporary Architecture in Yugoslavia]. Moscow: Stroĭizdat.
- Kultermann, Udo (1985) (German). Zeitgenössische Architektur in Osteuropa. Köln: DuMont Buchverlag. ISBN 3770115546.
- Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
Reference uredi
- ↑ „Maja Plicanić: FABRIKA DUHANA U SARAJEVU, INDUSTRIJSKO ARHITEKTONSKO NASLIJEĐE 20. STOLJEĆA”. VIII. MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O INDUSTRIJSKOJ BAŠTINI - OBNOVA INDUSTRIJSKOG NASLIJEĐA: Rijeka, 2021. Pristupljeno 13. 4. 2024.
- ↑ „prije i poslije Skenderije”. Asocijacija arhitekata u Bosni i Hercegovini. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
- ↑ Naslijeđe zrele moderne u Sarajevu - KSC “Skenderija”
