Stijena
Za ostala značenja, vidi Stijena (razvrstavanje).
Stijena (ijek.) ili stena (ek.) je skup, sačinjen od jednog ili više minerala određenog hemijskog sastava i određene strukture. Ispitivanjem svih vrsta stena koje grade Zemljinu koru ustanovljeno je da se u stenama nalazi samo 100-150 vrsta minerala koji ih grade, iako je utvrđeno postojanje preko 3000 vrsta prirodnih minerala na Zemlji.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0d/North_america_rock_types.jpg/150px-North_america_rock_types.jpg)
Nauka koja se bavi izučavanjem stena naziva se petrologija. Nauka koja se bavi opisivanjem stena naziva se petrografija.
Drobljenjem (sitnjenjem) stene dobija se kamenje i prašina. Do drobljenja može doći uticajem vremenskih prilika, erozijom ili veštačkim putem — eksplozivom ili mašinama.
Klasifikacija
urediStene se prema broju minerala dele na:
- monomineralne, koje su izgrađene samo od jednog minerala i
- polimineralne, koje su izgrađene od nekoliko mineralnih vrsta.
Prema načinu postanka, dele se na:
- magmatske
- dubinske (granit, sijenit, diorit, gabro, peridotit)
- izlivne (riolit, trahit, dacit, andezit, bazalt)
- žične
- sedimentne
- klastične (breča, konglomerat, peščar, alevrolit, glina)
- hemijske (krečnjak, dolomit, bigar)
- organogene (krečnjak, kreda, rožnac)
- metamorfne
- regionalno metamorfne (mermer, kvarcit, škriljac, gnajs)
- kataklastične
- kontaktno metamorfne
- autometamorfne
Biljni svet na stenama
urediStene predstavljaju ekstremno stanište za biljni svet. Vrsta biljaka koje rastu na stenama zavisi od gorskog (mineralnog) supstrata, njegovih osobina, od spoljašnjeg oblika stene, orijentacije i ekspozicije zidova stene suncu i vetru. Biljke koje su nastanjene na stenama se zovu petrofilne.
Životinjski svet stena
urediStenski vrhovi su često gnezdišta raznih vrsta ptica, a pećine - otvori u stenama, često su nastanjeni medvedima i drugim vrstama životinja.
Povezano
urediLiteratura
uredi- Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka