Sprejevi za nos, se koriste za nazalno doziranje lekova[1], bilo lokalno da bi olakšali simptome prehlade ili alergije, ili sa sistematskim namenom[2]. Mada je metodi nazalnog unosa leka variraju, većina nazalnih sprejeva funkcioniše putem stvaranja fine magle u nozdrvi akcijom mehanizma ručne pumpe. Tri glavna tipa sprejeva sa lokalnim efektom su: antihistamini, kortikosteroidi, i topikalni dekongestanti.

Antihistamini uredi

Prezastupljenost histamina i njime izazvana reakcija je glavni uzrok alergijskih reakcija kod ljudi. Histamin se prirodno proizvodi u telu, što uzrokuje inflamatorne efekte koji pomažu imunskom sistemu da odstrani strane supstance. Antihistamini funkcionišu putem kompeticije za aktivna mesta histaminskih receptora, i tim putem umanjuju inflamatorni efekat.[3]

Astelin (Azelastin hidrohlorid) je primer lokalnog antihistamina dostupnog u obliku nazalnog spreja. Ovaj lek se može dobiti samo uz recept. On je zadobio popularnost među obolelima od alergijskog rinitisa.

Topikalni dekongestanti uredi

Oksimetazolin hidrohlorid dekongestant nazalni sprejevi kao što su Afrin i Vicks Sinex, zajedno sa fenilefrin hidrohlorid nazalnim sprejevima, kao što su Neo Sinefrin i Dristan, koji su dostupni na slobodno, imaju sposobnost brzog otvaranja nazalnih kanala puten konstrikcije krvnih sudova u unutar nosa.

Dugotrajna upotreba ovih tipova sprejeva može oštetiti mukozne membrane nosa. To uzrokuje povećanu inflamaciju, efekat poznat kao medikamentni rinitis[4], ili "povratni efekat". Iz tog razloga, dekongestivni nazalni sprejevi se preporučuju samo za kratkotrajnu upotrebu.

Sprejevi koji ne sadrže lekove uredi

Fiziološki sprejevi su isto tako u širokoj upotrebi. Oni tipično ne sadrže lekove. Fiziološki rastvor u obliku spreja koristi kao sredstvo za vlaženje suvih ili nadraženih nozdrva.

Poznato je da nazalne kreme mogu olakšati respiratornu nelagodnost prouzrokovanu povećanom suvoćom vazduha u kabinama aviona, i klimatizovanim poslovnim prostorima (sindrom bolesnih zgrada). One mogu da umanje podložnost različitim respiratornim infekcijama vezanim za avionski transport.

Prirodni nazalni sprejevi koji sadrže kapsaicin, čajno drvo i turmerik kao što su Sinus Buster, Sinol i SinuSoothe se koriste kod obolelih od sinusitisa, rinitisa, i alergije, da bi se olakšali nazalni simptomi.

Kombinovana upotreba uredi

Često, lekar ili specijalista za alergije prepisuju nekoliko tipova nazalnih sprejeva u kombinaciji jedan sa drugim, ili sa drugim lekovima. Na primer, dekongestant sprej se često preporučuje u toku prvih nekoliko dana tretmana zajedno sa antihistaminskim ili steroidnim sprejom. Brzo delujući efekti dekongestanta omogućavaju bolje inicijalno dejstvo drugih sprejeva.[5]

Reference uredi

  1. Aurora J (2002). „Development of Nasal Delivery Systems: A Review”. Drug Delivery Technology 2 (7). [mrtav link]
  2. Deadwyler SA, Porrino L, Siegel JM, Hampson RE (2007). „Systemic and Nasal Delivery of Orexin-A (Hypocretin-1) Reduces the Effects of Sleep Deprivation on Cognitive Performance in Nonhuman Primates”. The Journal of Neuroscience 27 (52): 14239-14247. DOI:10.1523/JNEUROSCI.3878-07.2007. 
  3. Liu H, Farley JM (2005). „Effects of first and second generation antihistamines on muscarinic induced mucus gland cell ion transport”. BMC Pharmacology 5 (8). DOI:10.1186/1471-2210-5-8. 
  4. Milošević D, Janošević LjB, Dergenc R, Vasić M (2004). „Patološka stanja udružena s medikamentnim rinitisom”. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo 132 (1-2): 14-17. 
  5. Dockhorn R, et al. (1999). „Ipratropium bromide nasal spray 0.03% and beclomethasone nasal spray alone and in combination for the treatment of rhinorrhea in perennial rhinitis”. Annals of allergy, asthma, & immunology 82 (4): 349-359. 

Povezano uredi

Spoljašnje veze uredi