Spojka služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta. Osim prenošenja momenta sile, pojedine vrste spojki imaju dodatna svojstva[1]: [2]

  • prilagodbu odstupanjima osi vratila nastalim netočnom izradom, netočnom ugradnjom ili pod djelovanjem opterećenja
  • prigušenje vibracija na uvijanje (torzija)
  • smanjenje titranja (oscilacija) momenta uvijanja i udara pri pokretanju i u radu
  • upravljano ili automatsko uspostavljanje ili prekidanje prenošenja momenta uvijanja
  • osiguravanje od preopterećenja ili neželjenog smjera okretanja
Tanjurasta spojka
Pomična ili kompenzacijska spojka s čeličnim lamelama
Zupčasta spojka
Oldhamova spojka
Rastavljena Oldhamova spojka
Homokinetički zglob
Lamela tarne spojke.
Zupčasta spojka

Vrste spojki

uredi

Spojke dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim svojstvima u nekoliko grupa i podgrupa:

  • Neelastične spojke koje kruto prenose okretni moment (bez značajnijeg uvijanja).
  • Čvrste spojke – spajaju dvije osovine u jednu cjelinu, te mogu prenositi i moment savijanja.
  • Pomične ili kompenzacione spojke – prenose okretni moment kruto, ali dozvoljavaju male aksijalne, krute ili poprečne pomake između osovina.
  • Elastične spojke dozvoljavaju kruto uvijanje između osovina i elastično prenose okretni moment. Obično mogu kompenzirati i manje poprečne i aksijalne pomake.
  • Tarne spojke prenose okretni moment trenjem. Upotrebljavaju se kao uključno – izvrstive spojke za povremeno uključivanje radnog stroja u pogon. Uključivanje može biti mehaničko, hidrauličko, pneumatsko i elektromagnetsko.
  • Hidrodinamičke spojke okretni moment prenose mlazom tekućine (ulja), a sastoje se od rotora pumpe na pogonskoj, rotora turbine na gonjenoj strani i zajedničkog kućišta. U kombinaciji sa tarnim spojkama mogu biti izvedene kao automatski mjenjači.
  • Specijalne spojke

Čvrste spojke

uredi

Čvrste spojke mogu biti:

  • Čahurasta spojka
  • Školjkasta ili oklopna spojka
  • Tanjurasta ili kolutna spojka ima oblik prirubnice spojene s običnim, ili, još bolje, sa dosjednim vijcima. Računa se na trenje, ali se vijci kontroliraju i na odrez (smik). Ako se radi s glavinom, obavezan je stezni spoj između glavine i osovine. Za brodske osovine rade se s iskovanim prirubnicama.

Pomične ili kompenzacione spojke

uredi

Pomične ili kompenzacione spojke mogu biti:

  • Kandžasta ili klizna spojka
  • Kardanski zglob ili Hookeov zglob
  • Kardanski prijenos
  • Dvostruka kardanska spojka
  • Oldhamova spojka
  • Schmidtova spojka
  • Zupčasta spojka
  • Pomične ili kompenzacijske spojke s čeličnim lamelama
  • Pomične ili kompenzacijske spojke s gumenim lamelama

Elastične spojke

uredi

Elastične spojke imaju prvenstvenu namjenu elastično prenošenje momenta uvijanja uz kutno uvijanje između obje polovine spojke. Moguća je kompenzacija manjih odstupanja između osovina. One sprečavaju prenošenje torzionih udaraca i pomiču kritičnu brzinu okretaja i smanjuju torzione vibracije prigušivanjem. Elastične spojke obično nemaju linearne karakteristike i često imaju znatno unutarnje prigušenje.

Elastične spojke mogu biti:

  • Elastična spojka s pojasom (guma, metalna opruga, elastomer)
  • Elastična spojka s valjkastim ulošcima
  • Elastična kandžasta spojka
  • Spojka s vijugavom opružnom trakom

Tarne spojke

uredi

Tarne spojke služe za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) stroja pri neprekidnom radu pogonskog stroja. Kod ukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanja pri čemu se gubi snaga, koja se pretvara u toplinu, a pokazuje se kao veće ili manje trošenje ploha. U normalnom pogonu brzine se moraju izjednačiti i spojke rade bez klizanja. Vrlo slične po konstrukciji (a često identične) su tarne kočnice. [3]

Tarne spojke mogu biti:

  • Kandžasta tarna spojka
  • Pločasta tarna spojka
  • Radijalna tarna spojka
  • Tarne spojke s jednom lamelom
  • Tarne spojke s više lamela

Hidrodinamičke spojke

uredi

Sastoje se od rotora pumpe (na pogonskom dijelu) i rotora turbine (na gonjenom dijelu) u zajedničkom kućištu. Pogonski i gonjeni dijelovi nemaju međusobno neposredni dodir, nego su povezani mlazom fluida.

Hidrodinamičke spojke mogu biti:

  • Hidrodinamička spojka s stalnim punjenjem
  • Hidrodinamička spojka s komorom za kašnjenje
  • Hidrodinamička spojka s prstenastom komorom
  • Hidrodinamička spojka s remenicom
  • Hidrodinamička spojka s promjenjivim punjenjem
  • Hidrodinamička spojka s dvostrukom cirkulacijom

Specijalne spojke

uredi

Specijalne spojke mogu biti:

  • Centrifugalne spojke
  • Zupčaste spojke za razdvajanje i sinkronizaciju
  • Jednosmjerne spojke
  • Spojke za upuštanje u rad
  • Siguronosne spojke
  • Elektrodinamičke (indukcione) spojke [4]

Izvori

uredi
  1. Spojke-odredišta, vrste i čimbenici odabira
  2. [1] Arhivirano 2012-01-31 na Wayback Machine-u "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
  3. [2] Arhivirano 2017-02-28 na Wayback Machine-u "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
  4. "Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.