Sjeverna oblast (1918–1920)
Sjeverna oblast (ruski: Северная область) ili Sjeverna Rusija (ruski: Северная Россия) je naziv za de facto državu sa sjedištem u Arhangeljsku u današnjoj sjevernoj Rusiji, odnosno područje na krajnjem sjeveru Rusije kojum su za vrijeme građanskog rata od 1918. do 1920. upravljali kontrarevolucionarni ruski bjelogardejci pod zaštitom ekspedicionih snaga država Antante. Nastala je 2. augusta 1918. kada su se nakon dolaska Antantine pomorske eskadre pred Arhangeljsk iz njega evakuirale sovjetske vlasti. Nakon toga je uspostavljena tzv. Vrhovna vlada Sjeverne oblasti pod vodstvom Nikolaja Čajkovskog kojom su dominirali eseri i kadeti; nju je nakon kratkotrajnog monarhističkog puča u septembru zamijenila nova vlada u kojoj nije bilo esera. Sjeverna oblast je svoj maksimalni teritorijalni opseg imala u proljeće 1919. kada su se njene snage spojile sa Sibirskom armijom admirala Kolčaka tokom njegove ofenzive. 30. aprila je vlada Sjeverne Rusije priznala Kolčaka za vrhovnog poglavara Rusije; nakon sloma Kolčakove ofenzive, vlada Čajkovskog je 19. oktobra 1919. odstupila, predavši diktatorske ovlasti generalu Jevgeniju Mileru. Politička nestabilnost, slom kontrarevolucionarnih snaga na drugim frontama, ali i pro-sovjetske pobune u samoj Sjevernoj oblasti su na kraju nagnale Britaniju da odatle povuče svoje trupe. Miler je nakon toga pobjegao u Norvešku, a 2. februara 1920. je Crvena armija ušla u Arhangeljsk, čime je Sjeverna oblast prestala postojati.
|
U Sjevernoj oblasti je tokom njenog postojanja djelovalo diplomatsko predstavništvo novoosnovane Kraljevine SHS na čelu sa Miroslavom Spalajkovićem.
Izvori
uredi- Архивный отдел Администрации Мурманской области. Государственный Архив Мурманской области. (1995). Административно-территориальное деление Мурманской области (1920-1993 гг.). Справочник. Мурманск: Мурманское издательско-полиграфическое предприятие "Север".